Zdrav probavni sistem jedan je od osnovnih preduslova za cjelokupno zdravlje. Naime, upravo su hranjive supstance potrebne za održavanje normalnog prehrambenog statusa koji uključuje pravilan rad metabolizma i imunološkog sistema. Naravno, da bi se hrana i hranjive supstance mogle pravilno i maksimalno iskoristiti, potreban je zdrav probavni sistem koji prvenstveno podrazumijeva očuvan crijevni integritet i uravnoteženu crijevnu mikrobiotu.
Jednostavno rečeno, probava je mehanička i hemijska razgradnja i apsorpcija hrane. Mehanički procesi su prije svega žvakanje, ali i miješanje hrane, što se u najvećoj mjeri događa u ustima i u manjoj mjeri u želucu. Osim usitnjavanja hrane, u ustima dolazi i do djelomične hemijske razgradnje ugljenih hidrata na jednostavnije djelovanjem enzima ptijalina, odnosno alfa-amilaze koja određeni dio polisaharida, uglavnom škroba cijepa u jednostavnije oblike. Slina sadrži i manje količine lingvalne lipaze, enzima koji razgrađuje masti. Izrazito kiseli medij u želucu omogućava aktivaciju enzima pepsina koji su zaduženi za probavu proteina. Osim toga, ovdje je prisutna i želučana lipaza koja nadalje djeluje na razgradnju masti. Nastala mješavina hrane, želučane kiseline i enzima naziva se himus. Ta smjesa polako ulazi u početni dio tankog crijeva koji se zove dvanaesnik, odnosno duodenum, u koji se slijevaju žuč i lužnati probavni sokovi iz pankreasa (gušterače). Uloga žuči je da djeluje na smanjivanje čestica masti koje se tada pod utjecajem enzima lipaze iz gušterače gotovo potpuno razgrađuju do masnih kiselina koje se apsorbiraju u donjem dijelu tankog crijeva. Tu se nastavlja i probava ugljenih hidrata pod utjecajem pankreatične amilaze i proteina pod utjecajem enzima tripsina i kimotripsina. Putujući kroz tanko crijevo, hrana se pod utjecajem mnogih enzima, ali i crijevne mikrobiote, gotovo u potpunosti razgrađuje te se upravo u ovom dijelu gastrointestinalnog trakta odvija i najveći dio apsorpcije hranjivih supstanci. Konačno, probava hrane završava u debelom crijevu. Ovdje se u najvećoj mjeri apsorbira voda. Međutim, upravo tu dolazi do najvećeg djelovanja crijevne mikrobiote čija je uloga metabolizovanje dijetalnih vlakana i rezistentnih škrobova, prilikom čega dolazi do stvaranja i apsorpcije specifičnih hranjivih supstanci poput kratkolančanih masnih kiselina i vitamina K.
Gastrointestinalni sistem nije zadužen samo i isključivo za probavu, njegova izrazito važna uloga ističe se i u imunološkom smislu. Naime, u crijevu je prisutno gotovo 80% ćelija koje učestvuju u imunološkom odgovoru, a taj „imunološki organ“ čine epitelne ćelije zajedno s hemijskom barijerom sloja sluznice i ćelijama urođenog i stečenog imunološkog odgovora uz prisutnu mikrobiotu. Neravnoteža u spomenutim sastavnicama dovodi do narušavanja integriteta crijevne barijere koja je povezana s patološkim stanjima. Poznato je da stanje ravnoteže crijevne mikrobiote značajno zavisi od same probave i rada crijeva, ali i da probava i apsorpcija značajno zavise od stanja crijevne mikrobiote. To je međuzavisnost i međuodnos koji djeluje recipročno, a zavisi od vanjskih faktora, i to prvenstveno od kvaliteta ishrane i samog životnog stila pojedinca.
Najbolji način za održavanje zdravog probavnog sistema i ravnoteže crijevne mikrobiote je poštovanje principa pravilne ishrane i dobrog životnog stila. Najvažniju podršku probavnom sistemu omogućavaju raznolikost i uravnoteženost. Pojedine komponente određenih namirnica, osim vitamina i minerala, mogu značajno utjecati na zdravlje crijeva i mikrobiotu, a to su vlakna, probiotici, prebiotici i polifenoli. Prehrambena vlakna, rezistentni škrob i dovoljne količine tečnosti izuzetno su važne za probavni sistem, njegovo adekvatno čišćenje i održavanje odgovarajuće crijevne raznolikosti.
Konačno, važno je imati na umu da je put hrane i hranjivih supstanci potpuno razjašnjen i da danas znamo na koji način možemo osigurati dobar prehrambeni status i zdrav probavni sistem. Zato je pravilna prehrana bogata prirodnim i svježim namirnicama, uz pravilnu hidraciju i aktivan životni stil, siguran preduslov za prikladan imunološki odgovor, ali i odgovarajući rad svih organskih sistema u našem tijelu.
Kako povećati apsorpciju hranjivih tvari, optimizirati rad probavnog sistema, omogućiti jačanje imuniteta i pripremiti tijelo za zimu?
Znamo da pravilna ishrana igra ključnu ulogu u održavanju što boljeg zdravlja. Uravnotežena ishrana sadrži vitamine, minerale, fitonutrijente, antioksidanse i druge mikronutrijente iz svježeg voća i povrća. Također sadrži makronutrijente (bjelančevine, ugljikohidrate i masti) koji nam pružaju energiju iz nemasnog mesa, masne ribe, integralnih žitarica, orašastih plodova, sjemenki, grahorica i mahunarki.
Donat Imuno program priprema vaše tijelo za optimalno iskorištavanje hranjivih sastojaka iz ishrane i jača imunitet na potpuno prirodan način.
Zbog visokog udjela bioaktivnih tvari iz hrane koja se preporučuje u programu Donat Imuno (bjelančevina, vitamina D, C i E te drugih mnogobrojnih antioksidanasa, minerala, magnezija i cinka, omega-3 masnih kiselina i prehrambenih vlakana), predložena ishrana i protokol pijenja Donata djeluju istovremeno na više nivoa: protuupalno, antioksidativno i antimikrobno.
Program Donat Imuno nudi konkretne jelovnike i plan pijenja Donata koji je osmišljen s jasnim ciljem i dokazanim povoljnim djelovanjem na rad probavnog sistema i adekvatan imunološki odgovor.
Briga o probavi briga je o jačanju imunosnog sustava. Zajedno sa stručnjacima za vas smo razvili besplatan 30-dnevni vođeni program zdravlja Donat Imuno, koji će osigurati podršku radu probavnog sustava i time ojačati rad imunosnog sustava.
Literatura:
Blaak EE, Canfora EE, Theis S, Frost G, Groen AK, Mithieux G, Nauta A, Scott K, Stahl B, van Harsselaar J, van Tol R, Vaughan EE, Verbeke K. (2020)Short chain fatty acids in human gut and metabolic health. Benef Microbes. 2020 1;11(5):411-455. doi: 10.3920/BM2020.0057.
Chang, CS., Kao, CY. (2019) Current understanding of the gut microbiota shaping mechanisms. J Biomed Sci 26, 59. https://doi.org/10.1186/s12929-019-0554-5
Chelakkot, C., Ghim, J. & Ryu, S.H. (2018) Mechanisms regulating intestinal barrier integrity and its pathological implications. Exp Mol Med 50, 1–9. https://doi.org/10.1038/s12276-018-0126-x
Thursby E, Juge N (2017) Introduction to the human gut microbiota. Biochem J 474 (11): 1823–1836. doi: https://doi.org/10.1042/BCJ20160510
Hills RD, Pontefract BA, Mishcon HR, Black CA, Sutton SC, Theberge CR.(2012) Gut Microbiome: Profound Implications for Diet and Disease. Nutrients. 2019; 11(7):1613. https://doi.org/10.3390/nu11071613
Jeffery IB, O’Toole PW. (2013)Diet-Microbiota Interactions and Their Implications for Healthy Living. Nutrients. 5(1):234-252. https://doi.org/10.3390/nu5010234
Kathleen L. Mahan, Janice L. Raymond (2017) Krause’s food & the nutrition care process, FOURTEENTH EDITION 978-0-323-34075-5, Elsevier Inc.
Peyrot des Gachons C, Breslin PAS. (2016) Salivary amylase: digestion and metabolic syndrome. Curr Diab Rep. 16(10):102. doi:10.1007/s11892-016-0794-7
Şanlier N, Gökcen BB, Sezgin AC (2019). Health benefits of fermented foods. Crit Rev Food Sci Nutr. 59(3):506-527. doi: 10.1080/10408398.2017.1383355.
Wan MLY, Co VA, El-Nezami H. (2021) Dietary polyphenol impact on gut health and microbiota. Crit Rev Food Sci Nutr. 61(4):690-711. doi: 10.1080/10408398.2020.1744512. Epub 2020 Mar 25. PMID: 32208932.
Odaberi poglavlje:
