Izazovi starenja: kako se probavni trakt mijenja s godinama

Starenje je prirodan i neizbježan fiziološki proces. Međutim, sa starenjem ne dobijamo samo bore i sijedu kosu, već doživljavamo velike strukturne i funkcionalne promjene u svim sistemima organizma.

Možda ste pomislili da se starenju uspješno odupiremo jer se životni vijek produžio. Istina je da s napretkom nauke, medicine i farmacije više ljudi doživljava visoku starost, ali to ipak nije istina u smislu zdravog perioda života. Mnoge starije osobe susreću se s brojnim zdravstvenim problemima i svoje zadnje godine proživljavaju u borbi s bolešću, što ograničava njihov kvalitet života.

To da je probavni sistem ključ našega zdravlja već smo često naglašavali. Promjene u strukturi i djelovanju probavnog trakta u procesu starenja zato imaju posljedice na cijeli organizam. U ovom članku saznat ćete kako se probavni trakt s godinama mijenja i kako pravilnim pristupima možete ograničiti negativne utjecaje tih promjena.

Utjecaj starenja na proizvodnju i izlučivanje probavnih sokova

Sa starenjem se pojavljuju važne strukturne promjene organa odnosno žlijezda koje proizvode probavne sokove kao što su želučana kiselina, bikarbonat, enzimi i pljuvačka.

Krenimo od početka, od usta. Sa starošću se smanjuje broj žlijezda koje proizvode pljuvačku. Pljuvačka sadrži enzime koji omogućavaju prvu razgradnju hranjivih supstanci. U ustima se također smanjuje broj receptora, što otežava dobro prepoznavanje konzumirane hrane i smanjuje stimulaciju izlučivanja pljuvačke. Promjene su primjetne i u sastavu pljuvačke jer se smanjuje količina enzima kao što je amilaza i povećava viskoznost pljuvačke, što može otežati početnu razgradnju hrane i utjecati na zdravlje usta.

Među najpoznatijim problemima koji su povezani sa smanjenim stvaranjem enzima u starosti je intolerancija na laktozu. Laktoza je glavni šećer u mlijeku i mliječnim proizvodima, koji se kod zdravih osoba pomoću enzima laktaze razgrađuje u tankom crijevu. Međutim, sa starenjem se djelovanje enzima laktaze smanjuje, što uzrokuje probavne poteškoće kod otprilike 70% svjetske populacije.

Zbog nedostatka enzima laktoza se ne probavlja i ne apsorbira u tankom crijevu, nego putuje do debelog crijeva, gdje djeluje osmotski i izaziva proljev. Osim toga, fermentira je crijevna mikrobiota, što aktivira simptome kao što su napinjanje, bolovi u stomaku i zglobovima, glavobolja, slabija koncentracija…

Kao i drugi probavni organi, gušterača također ne može izbjeći posljedice starenja. Gušterača je važna kod metabolizma masti, proteina i ugljenih hidrata. Nakon 60. godine gušterača se postepeno smanjuje i strukturno mijenja. Smanjuje se broj sekretornih žlijezda, što dovodi do manje proizvodnje enzima gušterače i alkalnih spojeva koji su potrebni za neutralizaciju sadržaja koji dolazi iz želuca, te za aktivaciju probavnih enzima gušterače.

Posljedice tih promjena odražavaju se kao pothranjenost, a česti su i proljevi, nadutost i bolovi u stomaku. Budući da je gušterača odgovorna za sintezu inzulina, najvažnijeg metaboličkog hormona ugljenih hidrata, poteškoće s njenom funkcijom odražavaju se i na regulaciju šećera u krvi i povećan rizik od dijabetesa tipa 2. 

Promjene u motilitetu crijeva i djelovanju mišića zatvarača kao posljedica starenja

Probava i apsorpcija hranjivih supstanci zavise od pokretnosti probavne cijevi i izlučivanja probavnih sokova, koji su pod kontrolom enteričkog nervnog sistema, koji je osim mozga najkompleksniji nervni sistem koji seže od gornjeg dijela jednjaka do unutrašnjeg analnog sfinktera i omogućuje inervaciju jetre, gušterače i žučnog mjehura.

Tokom životnog vijeka mijenja se veličina probavnog trakta u smislu dužine, obima i volumena crijeva, što utječe i na enterički nervni sistem. Ispitivanja na životinjama pokazuju da degeneracija nerva počinje već u odrasloj dobi povećanim oksidativnim stresom i upalnim procesima.

Sa starenjem se smanjuje ukupan broj i gustoća enteričkih nervnih vlakana, posebno onih koji kontrolišu glatke mišiće crijeva i time njihovo kretanje, što je važno za tranziciju konzumirane hrane kroz probavnu cijev. Promijenjeni su i proizvodnja i oslobađanje neurotransmitera kao što je acetilholin, što utječe na koordinaciju grčenja mišića u crijevima. Zato se sadržaj u crijevima kreće sporije i predstavlja rizik od zatvora.

Manji broj nervnih ćelija može utjecati na slabije obnavljanje zida crijeva, čime se povećava njegova propusnost. Resice, preko kojih se odvija apsorpcija hranjivih supstanci, postaju kraće, što dovodi do slabijeg prihvatanja hranjivih supstanci i povećava rizik od njihovog nedostatka.

Savjeti za očuvanje rada mozga korisni su i za podršku enteričkom nervnom sistemu. Ishrana s visokim sadržajem namirnica u bojama i omega 3 masnim kiselinama pomaže u zaštiti nervnog sistema.

Osim pogoršanja nervnog sistema, starost donosi i pogoršanje tonusa glatkih mišića. Zbog toga su sfinkteri, koji predstavljaju vrata između pojedinačnih organa, manje efikasni. Analni sfinkter koji je odgovoran za zadržavanje fekalija pri gubitku tonusa kod starijih osoba dovodi do češćih problema s dijarejom, pa čak i s fekalnom inkontinencijom.

Slično se događa i s donjim sfinkterom jednjaka koji sprečava vraćanje sadržaja iz želuca u jednjak. Slabiji tonus tog sfinktera predstavlja veći rizik od žgaravice.

Da li stari i crijevna mikrobiota?

Ljudski probavni trakt naseljava više hiljada vrsta mikroba, uključujući bakterije, viruse, arheje i gljivice kvasca, koji su od ključne važnosti za održavanje zdravlja.

Crijevni mikrobi učestvuju u mnogobrojnim procesima kao što su probava i apsorpcija hranjivih supstanci i minerala, biosinteza vitamina, razvoj i sazrijevanje imuniteta, fermentacija čovjeku neprobavljivih vlakana i stvaranje nusproizvoda, razvoj centralnog nervnog sistema, kao i održavanje mišićne mase… Ukratko, njihova uloga je neprocjenjiva.

Sastav crijevne mikrobiote jedinstven je za svakog pojedinca, slično kao otisak prsta. Na nju utječu genetika i u najvećoj mjeri mnogobrojni faktori životnog stila kao što su ishrana, tjelesna aktivnost, pušenje, kvalitet sna i starost.

Raznolikost je najvažniji pokazatelj zdrave crijevne mikrobiote kao i našeg općeg zdravlja. Slično kao što vrijedi za Zemlju, gdje je veća raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta povezana sa zdravijim ekosistemom.

Raznovrsnost crijevne mikrobiote drastično se povećava kod djece tokom uvođenja hrane do treće godine. Nakon tog perioda obično ostaje stabilna u tinejdžerskim godinama i u većini odraslog doba, a zatim se otprilike nakon 60. godine raznovrsnost crijevne mikrobiote počinje smanjivati.

Sa starošću se mijenja i sastav crijevne mikrobiote. Broj korisnih bakterija se smanjuje, a oportunističke patogene bakterije, koje su kod mlađih osoba manje prisutne, razmnožavaju se i preuzimaju sve veću ulogu.

Te promjene u sistemu crijevne mikrobiote imaju važan utjecaj na prisutnost i količinu različitih metabolita. Zbog promjena u sistemu i raznovrsnosti crijevne mikrobiote:

1. smanjuje se prisutnost metabolita korisnih za zdravlje, što može izazvati oslabljen integritet crijevne barijere, veću propusnost i manje protivupalno djelovanje imuniteta,
2. povećava se prisutnost endotoksina štetnih za zdravlje, koji prolaze kroz propusniji zid crijeva i podstiču upalnu imunu reakciju.

Primjećuje se da zaštitni mehanizmi sistema imuniteta sa starenjem opadaju, što se naziva imunosenescencija, zbog čega se povećava broj hroničnih upala niskog intenziteta.

Kao što smo pročitali ranije, crijevni mikrobi sa svojim metabolitima važan su faktor u regulaciji imuniteta. Na kraju krajeva, crijeva su središte imuniteta jer je u njima više od 70% ćelija imuniteta. Zdravlje crijeva zato je od odlučujuće važnosti za optimalan rad ćelija imuniteta i održavanje ravnoteže između upalnih i protivupalnih molekula. Na primjer, u studijama u kojima su učestvovali stogodišnjaci, pokazalo se da osobe koje zdravo stare dobro regulišu upalne procese starenja protivupalnim mehanizmima.

U zapadnom svijetu su zbog promjena u sastavu crijevne mikrobiote i raznovrsnosti, kao i s tim povezanog oslabljenog imuniteta, starije osobe sklonije zaraznim bolestima. Imaju i veći rizik od nezaraznih hroničnih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, metaboličke bolesti (na primjer dijabetes tipa 2) i neurodegenerativne bolesti kao što je demencija.

Za održavanje ravnoteže crijevne mikrobiote i optimalnog rada imuniteta najviše se može učiniti urednom prehranom i redovnom fizičkom aktivnošću. Posebnu pažnju treba posvetiti dovoljnom unosu vlakana jer podstiču proizvodnju korisnih mikrobnih metabolita, jačaju crijevnu barijeru i smanjuju nastanak upalnih signalnih molekula.

Kako utječu hormonske promjene na probavu?

Žene, za razliku od muškaraca, doživljavaju velike fluktuacije hormona kako tokom mjeseca, tako i u različitim periodima života, što uključuje trudnoću, porođaj, dojenje i kasnije menopauzu, i utječu na zdravlje probavnog sistema.

Dva hormona, koja igraju nadasve važnu ulogu u regulaciji funkcija organizma, jesu estrogen i progesteron. Njihov nivo počinje opadati nakon ženine 40. godine i dostiže najnižu tačku na kraju menopauze. Hormoni imaju važan protivupalni efekat, usporavaju probavu i utječu na percepciju bolova, sastav i raznovrsnost crijevne mikrobiote.

Pad estrogena i progesterona dovodi do promjene sastava crijevne mikrobiote, koja postaje, što je zanimljivo, slična muškoj, i povećane propusnosti crijevne barijere. Time se povećava mogućnost prolaska mikroba i njihovih metabolita iz crijeva u sistemsku cirkulaciju, čime se aktiviraju imunitet i tiha hronična upala niskog intenziteta, koja zatim pogađa i druge sisteme u organizmu.

Zato se žene često u periodu perimenopauze i menopauze prvi put u životu i susreću s probavnim problemima kao što su zatvor, proljev i nadutost.

Kako je gubitak mišićne mase povezan s efikasnom probavom?

Gubitak mišićne mase jedan je od najočiglednijih aspekata starenja i važan zdravstveni problem jer progresivni gubitak mišićne mase znači gubitak mišićne funkcije. To je posebno primjetno nakon 50. godine.

Neka ispitivanja pokazuju da crijeva mogu biti povezana s gubitkom mišićne mase ponajprije zbog slabije apsorpcijske sposobnosti i promjena u izlučivanju probavnih hormona važnih za apetit, što dovodi do pomanjkanja hranjivih supstanci potrebnih za održavanje mišićne mase.

Prema najnovijim izvorima literature i crijevna mikrobiota utječe na količinu i funkciju mišića mnogobrojnim mehanizmima kao što su upalni i protivupalni procesi, metabolizam aminokiselina, bolja potrošnja glukoze i ćelijsko disanje…

Prvi savjet za sprečavanje gubitka mišićne mase uključuje dovoljan unos bjelančevina i redovno vježbanje za snagu.

Starenje ne možemo izbjeći, ali svjesnošću o procesima starenja, promjenama koje nastupaju i proaktivnim pristupom zadržavanju odgovarajuće tjelesne težine, zdrave ishrane, aktivnog životnog stila i svladavanjem stresa svaki pojedinac može napraviti važan korak prema boljem zdravlju i kvalitetnijoj starosti.

Izvori i literatura

Brooks CN, Wight ME, Azeez OE, Bleich RM, Zwetsloot KA. Growing old together: What we know about the influence of diet and exercise on the aging host’s gut microbiome. Front Sports Act Living. 2023 Apr 17;5:1168731. doi: 10.3389/fspor.2023.1168731. PMID: 37139301; PMCID: PMC10149677.

Huang HH, Wang TY, Yao SF, Lin PY, Chang JC, Peng LN, Chen LK, Yen DH. Gastric Mobility and Gastrointestinal Hormones in Older Patients with Sarcopenia. Nutrients. 2022 Apr 30;14(9):1897. doi: 10.3390/nu14091897. PMID: 35565864; PMCID: PMC9103579.

Löhr JM, Panic N, Vujasinovic M, Verbeke CS. The ageing pancreas: a systematic review of the evidence and analysis of the consequences. J Intern Med. 2018 May;283(5):446-460. doi: 10.1111/joim.12745. Epub 2018 Mar 23. PMID: 29474746.

Nguyen TT, Baumann P, Tüscher O, Schick S, Endres K. The Aging Enteric Nervous System. Int J Mol Sci. 2023 May 30;24(11):9471. doi: 10.3390/ijms24119471. PMID: 37298421; PMCID: PMC10253713.

Peters BA, Santoro N, Kaplan RC, Qi Q. Spotlight on the Gut Microbiome in Menopause: Current Insights. Int J Womens Health. 2022 Aug 10;14:1059-1072. doi: 10.2147/IJWH.S340491. PMID: 35983178; PMCID: PMC9379122.

Toan NK, Ahn SG. Aging-Related Metabolic Dysfunction in the Salivary Gland: A Review of the Literature. Int J Mol Sci. 2021 May 29;22(11):5835. doi: 10.3390/ijms22115835. PMID: 34072470; PMCID: PMC8198609.