Mjere karantene koje se trenutačno primjenjuju diljem svijeta i njihove posljedice, naravno, utječu i na psihičko zdravlje ljudi. Jedna od temeljnih medicinskih potreba, koja se ne može zadovoljiti kod većine bolesnika, jest liječenje depresije.
Magnezij je jedna od nezamjenjivih hranjivih tvari čiji nedostatak osjeća većina svjetskog stanovništva. To je povezano s temeljitom preradom namirnica, posebno proizvoda od žitarica, a to šteti mozgu i uzrokuje smetnje raspoloženja. Zbog nedostatka magnezija smanjuje se razina serotonina, zato se pojavljuju depresivna stanja. Trideset šest posto svih neinfektivnih bolesti su živčano-psihičke smetnje (Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije, 2004). Nedostatak magnezija bitno utječe na kvalitetu života jer uzrokuje depresiju i nedostatak energije, a istodobno utječe na tek i tjelesnu masu, remeti san te izaziva osjećaje krivnje i tuge. Mnogobrojni medicinski pripravci koji se upotrebljavaju u liječenju depresije imaju jake nuspojave i bolesnici ih loše podnose.
Sada znamo da hrana utječe na strukturu mozga, odnosno njegov rad, među ostalim, na kognitivnu percepciju, raspoloženje i intelektualni razvoj. Magnezij utječe na sve temeljne metaboličke procese pri redukcijsko-oksidacijskoj i ionskoj regulaciji. Kod poremećaja raspoloženja unos magnezija u prehrambenom obroku dosljedno se smanjuje (Seelig i Rosanoff, 2003). To je povezano s preradom žitarica, prehranom s malo rižinih i pšeničnih mekinja, orašastih plodova, sjemenki, kikirikija, zelenoga lisnatog povrća i čokolade te s potpunim uklanjanjem minerala iz pitke vode obrađene destilacijom i inverznom osmozom itd. Istraživanje (Jacka et al., 2009) potvrdilo je epidemiološku vezu između niskog prehrambenog unosa magnezija i rizika od pojave depresije. Nedostatak magnezija relativno je teško dijagnosticirati jer nedostatak tog minerala u plazmi nije pouzdan znak stanja nedostatka, nego je važniji pokazatelj razina magnezija u tkivu (Mann i Truswell, 2002). Tijekom stresa, osobito u razdoblju kada smo svi u izolaciji zbog okolnosti povezanih s bolešću COVID-19, dolazi do prilično jačeg rada simpatičnoga živčanog sustava, zbog čega se povećava izlučivanje magnezija. Konzumiranje od 600 do 800 mg/dan (osim u obliku magnezijevog oksida) može postati opća preventivna mjera. Svakodnevno konzumiranje 300 ml ljekovite vode Donat Mg prije spavanja, na primjer, može zadovoljiti polovinu dnevnih potreba organizma za magnezijem bez bilo kakvih nuspojava i ovisnosti (Bothe G., Coh A., Auinger A., 2015.). Pomognite sebi i svojim bližnjima!
Popis literature
- World Health Report 2004: Changing History Annex Table 3: Burden of disease in DALYs by cause, sex and mortality stratum in WHO regions estimates for 2002. Geneva, The World Health Organization.
- Seelig M.S., Rosanoff A. The Magnesium Factor. New York, NY Avery Publishing Group, 2003, P. 5.
- Jacka F.N., Overland S., Stewart R., Tell G.S., Bjelland I., Mykletun A. Association between magnesium intake and depression and anxiety in community-dwelling adults: the Hordaland Health Study. Aust NZ J Psychiatry, 2009, I. 43, P. 45–52.
- Mann J., Truswell A.S. Essentials of Human Nutrition. 2nd ed. New York, NY, Oxford University Press, 2002, P. 141.
- Bothe G., Coh A., Auinger A. Efficacy and safety of a natural mineral water rich in magnesium and sulphate for bowel function: a double-blind, randomized, placebocontrolled study. Eur J Nutr 2015. (http://link.springer. com/article/10.1007%2Fs00394-015-1094-8)%2Fs00394-015-1094-8)
Odaberi poglavlje:
