Svi smo svakodnevno izloženi različitim oblicima stresa. Neki ljudi stres podnose jako dobro, dok drugi postaju uznemireni i pri najmanjem odstupanju od svoje normalne rutine. Važno je naglasiti da u malim dozama stres može biti dobar. Može vam dati podsticaj koji vam je potreban, motivirajući vas da date sve od sebe i da ostanete usredotočeni i budni. Problemi se gomilaju samo kada je stres stalan, tj. kada postane hroničan. Mada stres može biti normalan odgovor na svakodnevne izazove, hronični stres može značajno utjecati na naše fizičko zdravlje. Jedan od sistema u organizmu koji može biti pogođen stresom je probavni sistem, što se očituje pojavljivanjem grčeva u želucu, nadutošću, plinovima, zatvorom i proljevom. Hronični stres povećava proizvodnju hormona kortizola, što može ometati ravnotežu crijevnih bakterija i dovesti do probavnih problema.
Probavni sistem i mozak povezani su dijelom nervnog sistema koji se nalazi u crijevima. Upravo zato se crijeva često nazivaju naš „drugi mozak”. Taj sistem kontroliše probavne funkcije, poput lučenja probavnih sokova i kontrakcija glatkih mišića u crijevima. Crijevom djelimično upravlja centralni nervni sistem u mozgu i kičmenoj moždini. Naš gastrointestinalni (GI) trakt ima vlastiti nervni sistem – crijevni nervni sistem. Enterički nervni sistem sastoji se od istih neuronskih blokova kao i centralni nervni sistem, odnosno mozak i kičmena moždina. Ne samo da su slični po sastavu, nego neuroni u crijevima koriste razne neurotransmitere, poput serotonina, za komunikaciju s mozgom. Zbog njihove međusobne povezanosti, stres može podstaknuti ili pogoršati GI tegobe, i obrnuto. Osim toga, dugotrajni GI problemi mogu pojačati stres i anksioznost.
Šta se događa kada je organizam pod stresom?
Kada se nađe u potencijalno prijetećoj situaciji, simpatički nervni sistem – dio autonomnog nervnog sistema koji reguliše tjelesne funkcije poput otkucaja srca, disanja i krvnog tlaka – reaguje pokrećući „odgovor na borbu ili bijeg”, oslobađajući hormon stresa kortizol kako bi tijelo bilo budno i spremno suočiti se s prijetnjom.
Stres uzrokuje fiziološke promjene, poput pojačanog stanja svijesti, bržeg disanja i otkucaja srca, povišenog krvnog tlaka, porasta holesterola u krvi i povećanja napetosti mišića. Kada stres aktivira reakciju „borbe ili bijega“, posljedice mogu biti različite:
- Pojavljuju se grčevi u jednjaku
- Povećava se lučenje želučane kiseline
- Javlja se osjećaj mučnine
- Javljaju se promjene u pražnjenju crijeva (zatvor ili proljev)
- Dolazi do pogoršanja GI poremećaja poput sindroma iritabilnog crijeva, upalnih bolesti crijeva, peptičkog ulkusa i gastroezofagealne refluksne bolesti.
Specifični znakovi i simptomi stresa razlikuju se od osobe do osobe, ali potencijal da naškodite svom zdravlju, emocionalnom blagostanju i odnosima s drugima je stvaran. Stres utječe na um, tijelo i ponašanje na mnoge načine, ne samo na probavni trakt, uključujući fluktuacije težine, bolove u glavi i mišićima, promjene raspoloženja i promijenjene mentalne funkcije.
Kakav je stvarni učinak stresa na crijeva?
Mnoga istraživanja pokazuju da su stresni životni događaji povezani s pojavom simptoma ili pogoršanjem simptoma kod nekoliko probavnih stanja, uključujući upalnu bolest crijeva (IBD), sindrom iritabilnog crijeva (IBS), gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB) i peptički ulkus. Također može doći do zatvora.
Upalne bolesti crijeva
Za upalne bolesti crijeva poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa, studija je zaključila da hronični stres, nepovoljni životni događaji i depresija mogu povećati rizik od recidiva kod pacijenata. Tim istraživanjem identifikovani su različiti mehanizmi kojima stres utječe na sistemski i gastrointestinalni imunološki i upalni odgovor.
Sindrom iritabilnog crijeva
U prospektivnoj kohortnoj studiji u kojoj je praćeno gotovo 600 ljudi čiji je gastroenteritis bio uzrokovan bakterijom Campylobacter, istraživači su otkrili da je sposobnost pacijenta da se nosi sa stresom prije infekcije bila ključni faktor u tome da li će se razviti IBS. Oni s višim nivoima percipiranog stresa, anksioznosti i negativnih uvjerenja o bolesti u vrijeme infekcije bili su izloženi većem riziku od razvoja IBS-a.
Gastroezofagealna refluksna bolest
U jednoj studiji provedenoj u medicinskom centru za žensko zdravlje istraživači su primijetili da nije došlo do povećane učestalosti refluksa kiseline kad su pacijentice bile pod akutnim stresom. Međutim, u praksi je vjerovatnije da će hronično anksiozni pacijenti primijetiti pogoršanje simptoma tokom stresnog događaja. Drugim riječima, njihov stav utječe na njihovu percepciju ozbiljnosti simptoma.
Peptički ulkus
Većina ulkusa nastaje kao posljedica infekcije bakterijom Helicobacter pylori. Suprotno starim vjerovanjima, ni jedenje začinjene hrane ni život pun stresa ne uzrokuju čir. Bakterija H. pylori slabi zaštitnu ovojnicu sluznice jednjaka, želuca ili dvanaesterca, što zatim omogućava da kiselina prodre do osjetljive sluznice. I kiselina i bakterije iritiraju sluznicu i uzrokuju ranu ili čir. Međutim, neki dokazi upućuju na to da kontinuirani stres dovodi do upale sluznice, omogućavajući da želučani sokovi iritiraju osjetljivu želučanu sluznicu.
Ostala probavna stanja
Stres povećava pokretljivost crijeva i izlučivanje tečnosti. To je razlog zašto može doći do proljeva ili stalnog nagona za mokrenjem tokom ili nakon stresnog događaja. Stres može odgoditi pražnjenje želučanog sadržaja i ubrzati prolaz sadržaja kroz crijeva. Ta kombinacija aktivnosti dovodi do bolova u trbuhu i promijenjenih navika u pražnjenju crijeva.
- Zatvor
Gastrointestinalni trakt obložen je glatkim mišićima. Ti se mišići nehotice stežu u valovitom kretanju koje se naziva peristaltika. Te kontrakcije mišića omogućavaju kretanje hrane u jednom smjeru kroz probavni sistem. Peristaltika se javlja kada tijelo koristi parasimpatički nervni sistem. Kada tijelo doživi stres, ono se prebacuje na reakciju „borbe ili bijega“. To prirodno skida fokus tijela s peristaltike crijeva, što može uzrokovati zatvor.
- Propusna crijeva
Ćelije kojima su obložena crijeva djeluju kao barijera za prolaz štetnih supstanci i patogena. Međutim, stres može povećati propusnost tih ćelija. Što je stres jači, nepoželjne supstance lakše prodiru u crijeva. Taj fenomen naziva se „curenjem crijeva“.
- Nadutost
Kada tijelo reagira na stres, prioritet daje mozgu i mišićima. Dotok krvi u ta područja je jači, a dotok krvi u crijeva je smanjen. To može smanjiti sposobnost gastrointestinalnog trakta da obavlja svoju funkciju. Bez protoka krvi otežano je kretanje kroz GI trakt i može se javiti nadutost.
- Disbioza crijevnih bakterija
Na ravnotežu crijevnih bakterija utječe ono što jedemo, ali i opće zdravlje crijeva. Kada je GI trakt u nevolji zbog svih prethodno navedenih simptoma, pate i dobre crijevne bakterije. Istraživanja pokazuju da postoji redovna komunikacija između osovine mozak-crijeva, imuniteta i crijevnog mikrobioma. Srećom, pravilne prehrambene navike mogu pomoći ublažiti negativne efekte stresa na ravnotežu crijevnog mikrobioma.
Šta savjetovati pacijentima?
Prvi korak u upravljanju stresom i probavnim problemima je identifikacija izvora stresa i pronalaženje načina kako ih smanjiti ili kontrolisati. To može uključivati promjene načina života poput redovnog vježbanja, meditacije ili tehnika dubokog disanja.
Osim upravljanja stresom, važna je i briga o zdravlju probavnog sistema. To uključuje zdravu prehranu bogatu vlaknima i integralnom hranom i održavanje hidracije pijenjem veće količine vode. Također je važno izbjegavati prerađenu hranu i pića, kao i kofein i alkohol, koji mogu iritirati probavni sistem i pogoršati simptome.
Ako pacijenti imaju trajne probavne smetnje, važno je potražiti pomoć gastroenterologa i obaviti pretrage poput kolonoskopije ili endoskopije kako bi se utvrdio osnovni uzrok simptoma i pružio personalizovani plan liječenja.
Savjeti koji mogu biti veoma korisni:
- Redovno vježbanje
Fizička aktivnost ublažava napetost i podstiče oslobađanje endorfina koji djeluju kao prirodni lijekovi protiv bolova. Endorfini poboljšavaju san, što može pomoći u oslobađanju od stresa, prema Američkom udruženju za anksioznost i depresiju. To je jedan od najboljih načina za upravljanje stresom i održavanje zdrave probave.
U studiji objavljenoj u januaru 2022. u Journal of Affective Disorders ispitan je odnos između vježbanja i simptoma anksioznosti. Za potrebe studije istraživači su nasumično rasporedili 286 osoba s anksioznošću u tri grupe: jednu koja je učestvovala u tromjesečnom programu vježbanja umjerenog do visokog intenziteta tri puta sedmično, drugu koja je učestvovala u istom broju sesija tokom istog vremenskog perioda, ali s nižim intenzitetom, i kontrolnu grupu koja nije vježbala. Na kraju razdoblja istraživanja, obje grupe koje su vježbale doživjele su veća poboljšanja u simptomima anksioznosti u poređenju s kontrolnom grupom, što je dovelo istraživače do zaključka da čak i fizička aktivnost niskog intenziteta ima veću korist za anksioznost od sjedilačkog načina života.
- Joga
Ova praksa uma i tijela kombinacija je fizičkih poza s tehnikama disanja i meditacijom. Prema studiji objavljenoj 2018. u International Journal of Preventive Medicine, žene koje su se uključile u jednosatne časove hatha joge tri puta sedmično po 12 sesija postigle su značajno smanjenje stresa, anksioznosti i depresije. Istraživanja također pokazuju da joga može sniziti krvni tlak i otkucaje srca. Joga također može biti korisna za osobe s probavnim poremećajima. U pregledu istraživanja objavljenom 2022. utvrđeno je da je joga korisna intervencija za ublažavanje stresa, anksioznosti i depresije i da poboljšava kvalitet života kod osoba s IBD-om.
- Meditacija
Postoje mnoge tehnike meditacije koje mogu pomoći da usredotočite svoj um na predmet, aktivnost ili misao kako biste postigli smirenost. Iako cilj meditacije nije smanjenje stresa, to je nuspojava te drevne prakse.
- Kvalitetan i redovan san
Neka istraživanja pokazala su kako melatonin pokazuje „važne zaštitne efekte” protiv oštećenja gastrointestinalnog trakta uzrokovanog stresom. Iako nije dokazano da dodaci melatonina pomažu spavanju, vaš organizam prirodno proizvodi taj hormon spavanja kada je mrak – dobar razlog da isključite svoje uređaje i zamračite sobu kako biste se opustili prije spavanja. Redovno spavanje od 7 sati može pomoći u smanjenju stresa.
Zaključak
Previše stresa može utjecati na probavno zdravlje. Simptomi kao što su nadutost, zatvor, žgaravica i nelagoda u želucu mogu biti znak da ste pod jačim stresom nego što mislite. To može izazvati i suptilnije promjene kao što su smanjenje dobrih crijevnih bakterija i pojačano lučenje želučane kiseline. Iako je određeni stres u svakodnevnom životu neizbježan, postoji mnogo načina da njime upravljate i smanjite ga na minimum. Biti svjestan stresa i držati ga pod kontrolom može učiniti vaš mozak i crijeva sretnijima i zdravijima.
LITERATURA
- Mayer, EA. The neurobiology of stress and gastrointestinal disease. Gut 2000;47;861-869.
- Mawdsley JE, Rampton DS. Psychological stress in IBD: New insights into pathogenic and therapeutic implications. Gut 2005;54:1481-1491.
- Spence MJ, Moss-Morris R. The cognitive behavioural model of irritable bowel syndrome: a prospective investigation of patients with gastroenteritis. Gut 2007;56:1066-1071.
- Naliboff BD, Mayer M, et al. The effect of life stress on symptoms of heartburn. Psychosomatic Medicine 2004;66:426-434.
- Mayer, EA. The neurobiology of stress and gastrointestinal disease. Gut 2000;47;861-869.
- Mawdsley JE, Rampton DS. Psychological stress in IBD: News insights into pathogenic and therapeutic implications. Gut 2005;54:1481-1491.
Odaberi poglavlje:
