1. Tvoje crijevo dom je više od desetaka bilijuna mikroorganizama.
Crijeva nisu samo dio „cijevi” kroz koju prolazi hrana i gdje se odvija probava i apsorpcija – ona su dom složenog ekosustava koji je sačinjen od desetaka bilijuna mikroorganizama. U njih spadaju bakterije, virusi, arheje, gljivice pa čak i jednostanični paraziti. Znanstvenici procjenjuju da u našem tijelu živi otprilike 38 bilijuna mikroorganizama – što je gotovo jednako broju naših vlastitih stanica. Ukupna masa mikroorganizama u crijevima može doseći i do 2 kilograma – što je usporedivo s masom većih organa, poput jetre ili mozga.
2. Crijeva – naš „skriveni organ“
Mikrobiota nije samo pasivan stanovnik naših crijeva – ona živi u simbiozi s čovjekom i snažno utječe na gotovo sve aspekte našeg zdravlja. Njezin sastav i aktivnost utječu na:
- metabolizam (sudjeluje u razgradnji složenih ugljikohidrata; narušena mikrobiota može pridonijeti pretilosti, inzulinskoj rezistenciji, dijabetesu tipa 2…);
- funkcioniranje imunološkog sustava;
- rad mozga, mentalno i emocionalno stanje;
- kardiovaskularno zdravlje;
- probavne sposobnosti (sinteza vitamina, razgradnja vlakana);
- reakciju na lijekove;
- zdravlje drugih organa, poput kože i jetre.
Iako mikrobiota nije organ u anatomskom smislu, zbog svoje ključne uloge u metabolizmu, imunološkom sustavu i održavanju unutarnje ravnoteže organizma, znanstvenici je sve češće nazivaju upravo „skrivenim organom“.
3. Prehrana kao selektivna sila
Prehrana je jedan od najjačih čimbenika iz okoline koji može u vrlo kratkom roku – već unutar jednog do dva dana – značajno promijeniti sastav, raznolikost i funkciju crijevne mikrobiote. Ono što jedemo ne hrani, naime, samo nas, već i bilijune bakterija koje nastanjuju naša crijeva. Zato hrana djeluje kao selektivna sila – potiče rast nekih bakterijskih vrsta, dok druge potiskuje.
Primjerice, prehrana bogata vlaknima potiče razmnožavanje bakterija koje stvaraju protuupalne tvari, dok prehrana bogata zasićenim mastima može potaknuti rast onih koje pridonose upalnim procesima.
Naše crijevne bakterije se, zapravo, natječu za prostor i hranjive tvari. Zbog toga su prehrambene promjene jedan od najučinkovitijih načina za dugoročno poboljšanje zdravlja mikrobiote – i time vlastitog zdravlja.
4. Crijeva su naš drugi mozak
Stijenka crijeva isprepletena je živčanom mrežom od približno 100 milijuna neurona, što je više nego ih ima cijela leđna moždina. Ovaj živčani sustav naziva se enterični živčani sustav – i omogućuje crijevima da samostalno reagiraju, grče se i upravljaju probavom, bez potrebe za stalnim „naredbama” iz mozga. Zbog te svoje nevjerojatne osobine – da mogu djelovati potpuno autonomno – crijeva se s razlogom nazivaju i “drugi mozak”.
5. Raznolikost i stabilnost – tajna zdrave mikrobiote
Dva najvažnija obilježja zdrave crijevne mikrobiote su raznolikost i stabilnost. Kao što vrijedi za biljne i životinjske ekosustave, tako vrijedi i za crijevnu mikrobiotu: što je raznolikija, to je otpornija i zdravija. Zamislite polje na kojem raste samo jedna kultura – tlo postaje iscrpljeno i osjetljivije na bolesti i štetnike. S druge strane, kada sadimo različite biljke, tlo postaje bogatije, otpornije i plodnije.
Isto se događa u našim crijevima – ako prevladava samo nekoliko vrsta bakterija, crijeva postaju manje otporna, a raste rizik od upala, probavnih tegoba i bolesti. Nasuprot tome, raznolika prehrana (bogata vlaknima, fermentiranim i cjelovitim namirnicama) potpomaže raznolikost mikrobiote i jača unutarnje zdravlje.
6. Više od 70 % stanica imunološkog sustava nalazi se upravo u crijevima, što govori o njihovoj iznimnoj važnosti za obranu organizma.
Tu se odvija najintenzivnija razmjena između vanjskog i unutarnjeg svijeta tijela, pa imunološke stanice neprestano „patroliraju“, prate i reagiraju na potencijalne prijetnje. Crijevna mikrobiota i njezini metabolički proizvodi također reguliraju rad imunološkog sustava – određuju kada i kako će se imunitet aktivirati, kako bi nas zaštitio od opasnosti, ali i kako ne bi pretjerano reagirao (kao kod alergija ili autoimunih bolesti).
Crijevna stijenka zajedno s mukozom (sluznicom) djeluje kao fizička barijera, prva obrambena linija koja sprječava ulazak štetnih tvari, patogenih bakterija i toksina u organizam. Zato je zdrava crijevna mikrobiota temelj snažnog i uravnoteženog imuniteta. Kada je mikrobiota narušena, i imunološki sustav slabi – čime se povećava rizik od infekcija i bolesti. Ponekad može postati i pretjerano aktivan, što se vidi u slučajevima poput alergija ili atopijskog dermatitisa.
7. Čak 90 do 95 % ukupnog serotonina – živčanog prijenosnika poznatog i kao „hormon sreće“ – proizvodi se upravo u crijevima.
Iako ga najčešće povezujemo s mozgom i osjećajima, većina serotonina zapravo nastaje u crijevima – zahvaljujući tamošnjim stanicama i tvarima koje proizvode crijevne bakterije. Serotonin ima brojne funkcije u tijelu. On, primjerice, regulira san, apetit, probavu, raspoloženje, pa čak i prag boli. U crijevima, serotonin utječe na peristaltiku, odnosno pokretanje sadržaja kroz probavni sustav.
Iako serotonin proizveden u crijevima ne može prijeći krvno-moždanu barijeru, istraživanja sugeriraju da neravnoteža mikrobiote može utjecati na serotoninsku signalizaciju u mozgu, što može biti povezano s depresijom, anksioznošću i drugim psihološkim stanjima.
8. Mikrobiota se počinje razvijati pri rođenju, a stabilizira se oko treće godine
Mikrobiota se intenzivno počinje razvijati već pri rođenju, kada novorođenče prvi put dolazi u dodir s vanjskim okruženjem – premda neki znanstvenici vjeruju da se prvi mikrobi pojavljuju već u maternici. Pritom ima važnu ulogu i način poroda (vaginalno ili carskim rezom), kao i prehrana (dojenje, adaptirano mlijeko, uvođenje krute hrane).
Oko treće godine života, mikrobiota postaje funkcionalno stabilnija i slična mikrobioti odraslih, ali i dalje ostaje osjetljiva na promjene. Zato je raznolika prehrana u ranom djetinjstvu ključna ne samo za rast i razvoj, već i za sastav crijevne mikrobiote, što dugoročno utječe na imunitet, metabolizam i psihofizičko zdravlje. Tako, primjerice, djeca koja unose više vlakana i fermentiranih namirnica ,imaju raznolikiju mikrobiotu i niži rizik od alergijskih bolesti.
Zato je važno da prehrana u ranim godinama bude raznolika, bogata prebioticima (vlakna), bogata probioticima (fermentirana hrana) i minimalno prerađena.
9. Crijevno-moždana os – komunikacija koja mijenja pogled na zdravlje
Crijeva i mozak međusobno komuniciraju putem crijevno-moždane osi, kompleksnog komunikacijskog sustava koji djeluje dvosmjerno. Ta povezanost odvija se kroz više paralelnih puteva: živčanim sustavom (posebno putem vagusnog živca), hormonalnim i imunološkim signalima te putem metabolita koje proizvodi mikrobiota.
Sve više istraživanja otkriva kako stres i prehrana snažno utječu na ovu os, a time i na naše raspoloženje, probavu i opće zdravlje.
Više o povezanosti prehrane, stresa i probave možete pročitati u ovom članku.
10. Stanovnici tvojih crijeva sudjeluju u regulaciji tjelesne težine
Utjecaj crijevne mikrobiote na tjelesnu težinu odvija se putem više mehanizama – kroz hormonsku signalizaciju, metabolite, upalne markere, pa čak i putem utjecaja na ponašanje. Na primjer, mikrobiota putem svojih vlastitih metaboličkih produkata potiče izlučivanje hormona kao što su GLP-1 i PYY, koji reguliraju apetit i osjećaj sitosti.
Određene bakterije čak proizvode tvari koje djeluju na mozak, čime mogu utjecati na tvoje prehrambene izbore i želje – posebno one za slatkom ili masnom hranom. Mikrobiota također može utjecati na to koliku količinu energije tijelo apsorbira iz hrane, kao i na način na koji se ta energija troši ili skladišti. Istraživanja su pokazala da osobe s manje raznolikom mikrobiotom imaju veći rizik od nakupljanja tjelesne mase i poteškoća u njezinoj regulaciji.
Više o tome kako narušena crijevna mikrobiota može pridonijeti debljanju pročitaj ovdje.
Odaberi poglavlje:
