Meso prema svom sastavu spada u nutritivno najgušće namirnice jer osigurava visokokvalitetne proteine, hem-željezo, cink, selen i vitamine B6 i B12. Kako bi se zadovoljile dnevne potrebe za svim navedenim nutrijentima, treba biti sastavni dio uravnotežene prehrane.
Ljudi su kao vrsta evoluirali u omnivore, odnosno svejede i pretpostavlja se da je otkrićem vatre i omogućavanjem termičke obrade mesa, pa time i konzumacijom lakše probavljivih bjelančevina, došlo do rapidnog razvoja moždane mase i kognitivne nadmoći naše vrste nad drugim sisavcima.
Usprkos ovim nutritivnim prednostima, epidemiološke studije povezale su konzumaciju crvenog ili prerađenog mesa s povećanjem rizika od razvoja pretilosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnim bolestima i malignim oboljenjima, prije svega – rakom debelog crijeva.
Meta-analiza objavljena 2021. godine govori o konzumaciji crvenog mesa i procesiranog mesa te pojavnosti različitih vrsta malignih oboljenja. Iako je pokazano da učestala konzumacija crvenog mesa poput svinjetine, govedine i janjetine, u količinama većim od 700 g na tjedan, blago povećava rizik od razvoja raka debelog crijeva, značajan je negativan utjecaj upravo procesiranih proizvoda od crvenog mesa u koje su dodani različiti aditivi, poput nitrita i nitrata, za koje se smatra da su spojevi koji oštećuju stanice crijeva te povećavaju rizik od razvoja malignih stanica.
Na temelju navedenog, različita udruženja i javnozdravstvene institucije predlažu smanjenje unosa crvenog mesa na 3-4 porcije na tjedan. Međutim, preporuka za značajno smanjeni unos odnosi se na procesirane mesne proizvode, poput salame, kobasica, šunke, slanine i sličnih proizvoda. Upravo ove mesne prerađevine sadrže visoke koncentracije kancerogenih spojeva, za koje je pokazano da povećavaju rizik od nastajanja malignih oboljenja između 6 % i 22 %, i to u najvećoj mjeri raka debelog crijeva.
Valja naglasiti da na pojavnost, odnosno mogućnost razvoja raka utječe niz vanjskih čimbenika poput tjelesne mase, unosa voća i povrća, razine tjelesne aktivnosti, pušenja, konzumacije alkohola, stresa i dr.
S nutricionističke strane, preporuka je uvijek jasna – prehrana mora biti raznolika, sadržavati voće i povrće, cjelovite žitarice i mahunarke, orašaste plodove, začine, nerafinirana biljna ulja, ribu, jaja, ali i meso, dakle cijelu paletu namirnica. Osim što je naglasak na smanjenom unosu procesiranog crvenog mesa, s druge strane treba biti još veći naglasak na povećanom unosu hrane biljnog podrijetla. Takve namirnice obiluju brojnim bioakativnim tvarima, poput dijetalnih vlakana i antioksidansa, koje smanjuju rizik od razvoja raka debelog crijeva.
Upravo je zbog svega navedenog umjeren unos različitih namirnica, blagovanje za stolom i svjesno jedenje i dalje glavni i najbolji dijetetski savjet.
Odaberi poglavlje:
