Povezanost prekomjerne tjelesne mase i probavnog sustava

Uvod

Debljina je bolest modernoga doba koja postaje, uz zdravstveni, i sve veći društveno-ekonomski problem diljem svijeta. I dok smo zadnje 3 godine najviše pričali o pandemiji SARS – Cov-2 virusa, potiho u svijetu istovremeno vlada i epidemija kroničnih nezaraznih bolesti među kojima je i debljina. Republika Hrvatska pri samom je vrhu ljestvice prekomjerno teških i debelih osoba u Europi. Iako se pretilost najčešće spominje kao čimbenik rizika za nastanak kardiovaskularnih incidenata, ona je povezana i s brojnim drugim poremećajima, uključujući i bolesti probavnog sustava. GERB, tzv. masna jetra (eng. Nonalcoholic fatty liver disease – NAFLD), žučni kamenci, upalne bolesti crijeva, pankreatitis te karcinom debelog crijeva, usko su povezani s debljinom. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da zadnjih godina imamo porast broja djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Ukoliko se ne poduzmu mjere liječenja i prevencije debljine, kako u Hrvatskoj tako i svijetu, debljina će biti još veća prijetnja zdravlju opće populacije. U liječenju debljine potreban je multidisciplinarni pristup.

Epidemiologija debljine

Prema podacima Eurostata Republika Hrvatska od svih zemalja Europske unije ima najveću prevalenciju osoba s preuhranjenošću ili debljinom. Samo 34 % odraslih koji su u Hrvatskoj živjeli 2019. godine imalo je normalnu tjelesnu masu, dok su gotovo dvije trećine (65 %) imale prekomjernu tjelesnu masu. Udio osoba s debljinom iznosio je 23 %. Ovi podaci pokazuju zašto je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila debljinu ozbiljnim, globalnim zdravstvenim problemom s kojim se zdravstveni stručnjaci ali i javnost trebaju uhvatiti u koštac.

Debljina i probavni sustav

GERB spada među najčešće bolesti probavnog sustava povezanih s debljinom. Jedan od glavnih patogenetskih mehanizama koji povezuje pretilost i GERB je povećan trbušni tlak koji dovodi do opuštanja donjeg ezofagealnog sfinktera te posljedično refluksa želučanog sadržaja u jednjak. Kod pretilosti je retrogradni protok želučanog sadržaja u jednjak povećan promijenjenim gastroezofagealnim gradijentom tlaka. Posljednje studije pokazuju da kod pacijenata s pretilošću i GERB-om, gubitkom tjelesne težine dolazi do smanjenja simptoma GERB-a, čime je potvrđena patogenetska veza pretilosti i GERB-a.

Osim GERB-a, pretilost se smatra čimbenikom rizika za nastanak funkcionalne dispesije, a povezuje se s oštećenjem želučanog motiliteta, brzinom pražnjenja želuca kao i povećanjem samog volumena želuca. Uz sve navedeno, debljina se dovodi u svezu i sa sindromom iritabilnog crijeva, no za dokazivanje točnih patogenetskih mehanizama potrebna su daljnja istraživanja.

Učestalost upalnih bolesti crijeva raste paralelno s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću te danas govorimo o otprilike 15 – 40 % pacijenata s prekomjernom težinom koji imaju upalnu bolest crijeva. Rezultati nedavnih istraživanja ukazuju da je pretilost čimbenik rizika za pojavu upalnih bolesti crijeva, s naglaskom na Crohnovu bolest u odnosu na ulcerozni kolitis. Također, postoje dokazi da pretilost može utjecati ne samo na pojavu upalne bolesti crijeva već i na progresiju bolesti te recidiv.

Debljina je usko povezana s povišenim rizikom od nastanka nealkoholne masne bolesti jetre (NAFLD). Dosadašnja su istraživanja pokazala da 91 % osoba koje boluju od NAFLD-a ima najmanje jednu komponentu metaboličkog sindroma, pri čemu je debljina među najčešćima u 60 – 95 % ispitanika. Prevalencija NAFLD-a nastavlja rasti u mnogim zemljama, usporedno s epidemijom pretilosti diljem svijeta. Pretili pacijenti s NAFLD-om obično ne pokazuju specifične simptome osim normalne ili umjereno povišene razine jetrenih enzima te se vrlo često promjene na jetri uočavaju na UZV-u abdomena koji se radi u sklopu obrade za neke druge bolesti ili u sklopu sistematskih pregleda. Koliko je NAFLD značajan zdravstveni problem, govori i činjenica da se procjenjuje kako će uskoro NAFLD biti glavni uzrok povišenih jetrenih enzima u krvi te glavni uzrok ciroze jetre i posljedično transplantacije jetre. Liječenje je individualno, no kod većine bolesnika korisno je, između ostaloga, smanjenje tjelesne težine.

Od bolesti probavnog sustava usko povezanih s debljinom posebno je važno istaknuti i rak debelog crijeva. Rak debelog i završnog crijeva treće je po redu sijelo raka u svijetu, nakon raka dojke i raka pluća, te najučestalija zloćudna bolest u Hrvatskoj. Epidemiološki podaci pokazuju da je pretilost povezana s 30 – 70 % povećanim rizikom od raka debelog crijeva u muškaraca, dok je povezanost manje dosljedna u žena. Još uvijek nisu definirani točni uzroci nastanka raka debelog crijeva, no danas su nam poznati rizični čimbenici za njegov nastanak, odnosno čimbenici rizika za njegov nastanak – pušenje, alkohol, debljina, nedovoljna tjelesna aktivnost, a prema nekim studijama i prehrana bogata crvenim mesom. Točni patogenetski mehanizmi kontinuirano su predmet istraživanja, no smatra se kako debljina uzrokuje upalne promjene s posljedičnim razvojem karcinoma. S obzirom na sve, postavlja se i pitanje treba li intenzivnije pratiti pretile osobe kako bi se na vrijeme dijagnosticirao karcinom? Navedeno je predmet rasprave u stručnim krugovima te se razmatraju istraživanja u svezi navedenoga. No, bez obzira na moguća istraživanja, sasvim je jasno kako su prevencija i rano otkrivanje bolesti od iznimne važnosti, a jednu od ključnih uloga ima liječnik obiteljske medicine sa svojim timom.

Zaključak

Pretilost odnosno debljina predstavlja jedan od vodećih zdravstvenih problema današnjice. Od 1975. godine broj pretilih osoba u svijetu se utrostručio. Većina svjetske populacije živi u zemljama u kojima prekomjerna tjelesna težina i pretilost ubijaju više ljudi nego pothranjenost. Posebno je zabrinjavajuće da raste broj pretile djece u svijetu, a Hrvatska nije izuzetak. Debljina se danas ne smatra samo estetskim problemom ili usputnom dijagnozom, ona se smatra posebnom bolesti kojoj je potrebno ozbiljno pristupiti – od preventivnih aktivnosti do liječenja. Debljina ostavlja posljedice na brojne organske sustave, a probavni sustav je jedan od njih te je debljina čimbenik rizika za nastanak brojnih bolesti probavnog sustava. Debljini se sa svim njezinim posljedicama mora pristupiti multidisciplinarno te jačati svijest javnosti o problemima koje debljina donosi sa sobom. Hrvatski sabor usvojio je u ožujku 2023. godine Rezoluciju o debljini te je od iznimne važnosti da ona ne ostane mrtvo slovo na papiru.