Crijevna barijera – ključna je u imunosnoj zaštiti našeg organizma

Uloga probavnog sustava u imunosnoj obrani organizma i u zaštiti od brojnih bolesti sve se više spominje i istražuje, no u javnosti se često postavlja pitanje što veza probave i imunosti doista znači? 

Kada mikroorganizmi i različiti toksini iz okoliša dospiju u probavni sustav, crijevni epitel predstavlja barijeru između okoliša i našeg organizma. Njegova je uloga da poput svojevrsnog „imunosnog senzora“ pokreće niz reakcija prilikom kontakta s antigenima, tvarima koje tijelo smatra potencijalno opasnim ili stranim. Crijevna barijera stoga mora, kako bi nas zaštitila, održati nepropusnost prema potencijalno štetnim tvarima iz okoliša, dok s druge strane mora održati i određeni stupanj propusnosti za prijenos probavljenih hranjivih tvari nužnih za funkcioniranje organizma. Uz mikrobiološku barijeru koju čine mikrobiota i crijevna mukoza, epitelne stanice zajedno s vezivnim tkivom predstavljaju fizičku crijevnu barijeru u kojoj se nalazi oko 80 % stanica našeg imunosnog sustava što objašnjava povezanost probave i imunosnog odgovora. 

Mikrobiota je živi ekosustav, podložan promjenama do kojih dolazi uslijed brojnih čimbenika. Najvažniji čimbenici odnose se na vrstu prehrane, uzimanje lijekova te izloženost stresu i štetnim tvarima. Naime, nepravilna prehrana (kao glavni čimbenik), ali i svakodnevni kronični stres dovode do promjene sastava mikrobiote i narušavanja integriteta crijevne barijere uzrokujući neželjeni sindrom propusnosti crijeva (eng. leaky gut). Takvo stanje omogućuje ulazak mikroorganizama, toksina i neprobavljenih tvari u krvotok pri čemu dolazi do stvaranja začaranog kruga infekcija i povećanja upale i u crijevu i sustavno, što dovodi do neodgovarajućeg imunosnog odgovora. Ujedno se pojavljuje i cijeli niz smetnji koje uključuju nadutost, osjetljivost na hranu, umor, probleme s probavom te probleme s kožom. 

Globalizacija prehrane učinila je brzu hranu i prehrambene proizvode niske kvalitete vrlo jeftinima i lako dostupnima što je dovelo do znatnog povećanja konzumacije upravo hrane siromašne hranjivim tvarima i izrazito bogate šećerima i rafiniranim mastima, ali i raznim prehrambenim aditivima. Taj tip prehrane, koji uključuje i sjedilački način života, zove se Western life style, odnosno zapadnjački životni stil ili zapadnjački tip prehrane.  

Jedino je rješenje prekinuti začarani krug promjenom životnog stila, a prvi je korak promjena prehrane. Ulogu u potpori crijevne barijere i ravnoteži mikrobiote imaju namirnice bogate vlaknima, probioticima, fitonutrijentima, vitaminima i mineralnim tvarima koje imaju antioksidativno i protuupalno djelovanje. 

Voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi i cjelovite žitarice kao skupine bogate složenim ugljikohidratima i dijetalnim vlaknima iznimno su važne za normalno funkcioniranje crijeva.  sadržavaju i fitonutrijente koji smanjuju rizik od brojnih bolesti te izravno utječu na poboljšanje probave i povećanje apsorpcije nutrijenata zbog sinergističkog djelovanja s vitaminima i mineralnim tvarima iz hrane. 

Važan je i unos zdravih masti s naglaskom na unosu nezasićenih masnih kiselina koje nalazimo u ribi, avokadu, orašastim plodovima i maslinovu ulju. Plava riba sadržava omega-3 masne kiseline koje djeluju protuupalno i potiču raznolikost mikrobiote čime se održava crijevna barijera i pozitivno utječe na imunosni sustav. Fermentirani proizvodi poput jogurta, mekih sireva, kefira, acidofilnog mlijeka, kruha od kiselog tijesta, tempeha itd. sadržavaju probiotike koji pozitivno utječu na zdravlje probavnog sustava, podupiru raznolikost mikrobioma, izravno utječu na zdravlje mozga putem tzv. crijeva – mozak osovine (engl. gut-brain axis), sudjeluju u imunosnom odgovoru i nužni su za održavanje crijevne barijere. 

Osim toga riba i mliječni proizvodi važni su i kao izvor vitamina D. Vitamin D potreban je za pravilan rast stanica, rad živaca i mišića te zdrav imunosni sustav. Najnoviji dokazi pokazuju da vitamin D utječe na održavanje integriteta barijere sluznice crijeva jačanjem međustaničnih spojeva koji kontroliraju propusnost sluznice i smanjenjem razine upalnih molekula. Zbog učinaka na crijevnu sluznicu, održavanje odgovarajuće razine vitamina D može biti ključno za zdravlje crijevne mikrobiote i imunosti. 

Selen i cink, mineralne tvari koje nalazimo u crvenom mesu, ribi i plodovima mora, također pozitivno utječu na zdravlje crijeva i održavanja crijevne barijere. Selen, kao jedan od najjačih antioksidansa, utječe na crijevnu floru i pomaže modificirati upalni odgovor. Nedostatak selena i cinka povećava upalu i oksidativni stres, a posljedično oštećenje sluznice crijeva može pridonijeti neželjenoj crijevnoj propusnosti. 

Upravo zato u svakodnevnoj prehrani treba biti što više tvari koje podržavaju cjelovitost crijevne barijere. Raznolikost, umjerenost i kombiniranje cjelovitih namirnica temelj su pravilne prehrane koja pridonosi normalnoj probavi i jačanju imunosti.   

Kako povećati apsorpciju hranjivih tvari, optimizirati rad probavnog sustava, omogućiti jačanje imunosti i pripremiti organizam za zimu?

Znamo da pravilna prehrana ima glavnu ulogu u tome da budemo što zdraviji. Uravnotežena prehrana podrazumijeva prehranu bogatu vitaminima, mineralima, fitonutrijentima, antioksidansima i drugim mikronutrijentima iz svježeg voća i povrća. Bogata je i makronutrijentima (bjelančevinama, ugljikohidratima i mastima) koji nas opskrbljuju energijom iz nemasnog mesa, masne ribe, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki, graha i mahunarki.

Donat Imuno program priprema vaše tijelo za optimalno iskorištavanje hranjivih sastojaka iz prehrane i jača imunost na potpuno prirodan način.

Zbog visokog udjela bioaktivnih tvari iz hrane koja se preporučuje u programu Donat Imuno (bjelančevina, vitamina D, C i E i mnogih drugih antioksidansa, minerala, magnezija i cinka, omega-3 masnih kiselina i prehrambenih vlakana) predložena prehrana i protokol pijenja Donata djeluju istodobno na više razina: protuupalno, antioksidativno i antimikrobno. 

Program Donat Imuno nudi konkretne jelovnike i plan pijenja Donata koji je osmišljen s jasnim ciljem i dokazanim povoljnim djelovanjem na rad probavnog sustava i odgovarajući imunosni odgovor.

Literatura: 

Blaak EE, Canfora EE, Theis S, Frost G, Groen AK, Mithieux G, Nauta A, Scott K, Stahl B, van Harsselaar J, van Tol R, Vaughan EE, Verbeke K. (2020)Short chain fatty acids in human gut and metabolic health. Benef Microbes. 2020 1;11(5):411-455. doi: 10.3920/BM2020.0057. 

Chang, CS., Kao, CY. (2019) Current understanding of the gut microbiota shaping mechanisms. J Biomed Sci 26, 59. https://doi.org/10.1186/s12929-019-0554-5

Chelakkot, C., Ghim, J. & Ryu, S.H. (2018)  Mechanisms regulating intestinal barrier integrity and its pathological implications. Exp Mol Med 50, 1–9. https://doi.org/10.1038/s12276-018-0126-x 

Thursby E,  Juge N (2017) Introduction to the human gut microbiota. Biochem J 474 (11): 1823–1836. doi: https://doi.org/10.1042/BCJ20160510

Hills RD, Pontefract BA, Mishcon HR, Black CA, Sutton SC, Theberge CR.(2012) Gut Microbiome: Profound Implications for Diet and Disease. Nutrients. 2019; 11(7):1613. https://doi.org/10.3390/nu11071613

Jeffery IB, O’Toole PW. (2013)Diet-Microbiota Interactions and Their Implications for Healthy Living. Nutrients. 5(1):234-252. https://doi.org/10.3390/nu5010234

Kathleen L. Mahan, Janice L. Raymond (2017)  Krause’s food & the nutrition care process, FOURTEENTH EDITION 978-0-323-34075-5, Elsevier Inc. 

Peyrot des Gachons C, Breslin PAS. (2016) Salivary amylase: digestion and metabolic syndrome. Curr Diab Rep. 16(10):102. doi:10.1007/s11892-016-0794-7

Şanlier N, Gökcen BB, Sezgin AC (2019). Health benefits of fermented foods. Crit Rev Food Sci Nutr. 59(3):506-527. doi: 10.1080/10408398.2017.1383355. 

Wan MLY, Co VA, El-Nezami H. (2021) Dietary polyphenol impact on gut health and microbiota. Crit Rev Food Sci Nutr. 61(4):690-711. doi: 10.1080/10408398.2020.1744512. Epub 2020 Mar 25. PMID: 32208932.