Izazovi starenja: kako se probavni trakt mijenja s godinama

Starenje je prirodan i neizbježan fiziološki proces. Sa starenjem ne dobivamo samo borice i sijedu kosu, već doživljavamo velike strukturne i funkcionalne promjene u svim sustavima organizma.

Možda ste pomislili da se starenju uspješno odupiremo jer se životni vijek produljio. Istina je da s napretkom znanosti, medicine i farmacije više ljudi doživljava visoku starost, ali to ipak ne vrijedi u smislu zdravog razdoblja života. Mnoge starije osobe susreću se s brojnim zdravstvenim problemima i svoje zadnje godine proživljavaju u borbi s bolešću, što ograničava njihovu kvalitetu života.

To da je probavni sustav ključ našega zdravlja već smo često naglašavali. Promjene u strukturi i djelovanju probavnog trakta u procesu starenja zato imaju posljedice na cijeli organizam. U ovom članku saznat ćete kako se probavni trakt s godinama mijenja i kako pravilnim pristupima možete ograničiti negativne utjecaje tih promjena.

Utjecaj starenja na proizvodnju i izlučivanje probavnih sokova

Sa starenjem se pojavljuju važne strukturne promjene organa odnosno žlijezda koje proizvode probavne sokove kao što su želučana kiselina, bikarbonat, enzimi i slina.

Krenimo od početka, od usta. Sa starošću se smanjuje broj žlijezda koje proizvode slinu. Slina sadrži enzime koji omogućuju prvu razgradnju hranjivih tvari. U ustima se također smanjuje broj receptora, što otežava dobro prepoznavanje konzumirane hrane i smanjuje stimulaciju izlučivanja sline. Promjene su primjetne i u sastavu sline jer se smanjuje količina enzima kao što je amilaza i povećava viskoznost sline, što može otežati početnu razgradnju hrane i utjecati na zdravlje usta.

Među najpoznatijim problemima koji su povezani sa smanjenim stvaranjem enzima u starosti jest intolerancija na laktozu. Laktoza je glavni šećer u mlijeku i mliječnim proizvodima, koji se kod zdravih osoba pomoću enzima laktaze razgrađuje u tankom crijevu. Međutim, sa starenjem se djelovanje enzima laktaze smanjuje, što uzrokuje probavne poteškoće kod otprilike 70 % svjetske populacije.

Zbog nedostatka enzima laktoza se ne probavlja i ne apsorbira u tankom crijevu, nego putuje do debelog crijeva, gdje djeluje osmotski i uzrokuje proljev. Osim toga, fermentira je crijevna mikrobiota, što aktivira simptome kao što su napinjanje, bolovi u trbuhu i zglobovima, glavobolja, slabija koncentracija…

Kao i drugi probavni organi gušterača također ne može izbjeći posljedice starenja. Gušterača je važna kod metabolizma masti, bjelančevina i ugljikohidrata. Nakon 60. godine gušterača se postupno smanjuje i strukturno mijenja. Smanjuje se broj sekretornih žlijezda, što uzrokuje manju proizvodnju enzima gušterače i alkalnih spojeva koji su potrebni za neutralizaciju sadržaja koji dolazi iz želuca, te za aktivaciju probavnih enzima gušterače.

Posljedice tih promjena odražavaju se kao pothranjenost, a česti su i proljevi, nadutost i trbušni bolovi. Budući da je gušterača odgovorna za sintezu inzulina, najvažnijeg metaboličkog hormona ugljikohidrata, poteškoće s njezinom funkcijom odražavaju se i na regulaciju šećera u krvi i povećan rizik od dijabetesa tipa 2.

Promjene u motilitetu crijeva i djelovanju mišića zatvarača kao posljedica starenja

Probava i apsorpcija hranjivih tvari ovise o pokretnosti probavne cijevi i izlučivanju probavnih sokova, koji su pod nadzorom enteričkog živčanog sustava, koji je osim mozga najsloženiji živčani sustav koji seže od gornjeg dijela jednjaka do unutarnjeg analnog sfinktera te omogućuje inervaciju jetre, gušterače i žučnog mjehura.

Tijekom životnog vijeka mijenja se veličina probavnog trakta u smislu duljine, opsega i volumena crijeva, što utječe i na enterički živčani sustav. Ispitivanja na životinjama pokazuju da degeneracija živaca počinje već u odrasloj dobi povećanim oksidativnim stresom i upalnim procesima.

Sa starenjem se smanjuje ukupan broj i gustoća enteričkih živčanih vlakana, posebno onih koji nadziru glatke mišiće crijeva i time njihovo kretanje, što je važno za tranziciju konzumirane hrane kroz probavnu cijev. Promijenjena je i proizvodnja i oslobađanje neurotransmitera kao što je acetilkolin, što utječe na koordinaciju grčenja mišića u crijevima. Stoga se sadržaj u crijevima pomiče sporije i predstavlja rizik od zatvora.

Manji broj živčanih stanica može utjecati na oslabljenu obnovu stijenke crijeva, čime se povećava njezina propusnost. Resice, putem kojih se odvija apsorpcija hranjivih tvari, postaju kraće, što dovodi do slabijeg prihvaćanja hranjivih tvari i povećava rizik od njihovog nedostatka.

Savjeti za očuvanje rada mozga korisni su i za podršku enteričkom živčanom sustavu. Prehrana s visokim sadržajem namirnica u bojama i omega 3 masnim kiselinama djeluje zaštitno na živčani sustav.

Osim pogoršanja živčanog sustava, starost donosi i pogoršanje tonusa glatkih mišića. Zbog toga su sfinkteri, koji predstavljaju vrata između pojedinačnih organa, manje učinkoviti. Analni sfinkter koji je odgovoran za zadržavanje fekalija pri gubitku tonusa kod starijih osoba dovodi do češćih problema s dijarejom, pa čak i fekalnom inkontinencijom.

Slično se događa i s donjim sfinkterom jednjaka koji sprječava vraćanje sadržaja iz želuca u jednjak. Slabiji tonus tog sfinktera predstavlja veći rizik od žgaravice.

Stari li i crijevna mikrobiota?

Ljudski probavni trakt naseljava više tisuća vrsta mikroba, uključujući bakterije, viruse, arheje i gljivice kvasca, koji su od ključne važnosti za održavanje zdravlja.

Crijevni mikrobi sudjeluju u mnogobrojnim procesima kao što su probava i apsorpcija hranjivih tvari i minerala, biosinteza vitamina, razvoj i sazrijevanje imunosnog sustava, fermentacija čovjeku neprobavljivih vlakana te stvaranje nusproizvoda, razvoj središnjeg živčanog sustava, kao i održavanje mišićne mase… Ukratko, njihova je uloga neprocjenjiva.

Sastav crijevne mikrobiote jedinstven je za svakog pojedinca, slično kao otisak prsta. Na nju utječu genetika i u najvećoj mjeri mnogobrojni čimbenici životnog stila kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje, kvaliteta sna i starost.

Raznolikost je najvažniji pokazatelj zdrave crijevne mikrobiote kao i našeg općeg zdravlja. Slično kao što vrijedi za Zemlju, gdje je veća raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta povezana sa zdravijim ekosustavom.

Raznovrsnost crijevne mikrobiote drastično se povećava kod djece tijekom uvođenja hrane do treće godine. Nakon tog razdoblja obično ostaje stabilna u tinejdžerskim godinama i u većini odraslog razdoblja, a zatim se otprilike nakon 60. godine raznovrsnost crijevne mikrobiote počinje smanjivati.

Sa starošću se mijenja i sastav crijevne mikrobiote. Broj korisnih bakterija se smanjuje, a oportunističke patogene bakterije, koje su kod mlađih osoba manje prisutne, razmnožavaju se i preuzimaju sve veću ulogu.

Te promjene u sastavu crijevne mikrobiote imaju važan utjecaj na prisutnost i količinu različitih metabolita. Zbog promjena u sastavu i raznovrsnosti crijevne mikrobiote:

1. smanjuje se prisutnost metabolita korisnih za zdravlje, što može uzrokovati oslabljen integritet crijevne barijere, veću propusnost i manje protuupalno djelovanje imunosnog sustava,
2. povećava se prisutnost endotoksina štetnih za zdravlje, koji prolaze kroz propusniju stijenku crijeva i potiču upalnu imunosnu reakciju.

Primjećuje se da zaštitni mehanizmi imunosnog sustava sa starenjem opadaju, što se naziva imunosenescencija, zbog čega se povećava pojavnost kronične upale niskog intenziteta.

Kao što smo pročitali ranije, crijevni mikrobi sa svojim metabolitima važan su čimbenik u regulaciji imunosnog sustava. Na kraju krajeva, crijeva su središte imunosnog sustava jer je u njima više od 70 % imunosnih stanica. Zdravlje crijeva zato je od odlučujuće važnosti za optimalno djelovanje imunosnih stanica i održavanje ravnoteže između upalnih i protuupalnih molekula. Na primjer, u studijama u kojima su sudjelovali stogodišnjaci, pokazalo se da osobe koje zdravo stare dobro reguliraju upalne procese starenja protuupalnim mehanizmima.

U zapadnom svijetu su zbog promjena u sastavu crijevne mikrobiote i raznovrsnosti te s tim povezanog oslabljenog imunosnog sustava starije osobe sklonije zaraznim bolestima. Imaju i veći rizik od nezaraznih kroničnih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, metaboličke bolesti (na primjer dijabetes tipa 2) i neurodegenerativne bolesti kao što je demencija.

Za održavanje ravnoteže crijevne mikrobiote i optimalnog rada imunosnog sustava najviše se može učiniti urednom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću. Posebnu pozornost treba posvetiti dovoljnom unosu vlakana jer potiču proizvodnju korisnih mikrobnih metabolita, jačaju crijevnu barijeru te smanjuju nastanak upalnih signalnih molekula.

Kako hormonske promjene utječu na probavu?

Žene, za razliku od muškaraca, doživljavaju velike fluktuacije hormona kako tijekom mjeseca, tako i u različitim razdobljima života, što uključuje trudnoću, porod, dojenje i kasnije menopauzu, te utječu na zdravlje probavnog sustava.

Dva hormona, koja igraju nadasve važnu ulogu u regulaciji tjelesnih funkcija, jesu estrogen i progesteron. Njihova razina počinje opadati nakon ženine 40. godine i dostiže najnižu točku na kraju menopauze. Hormoni imaju važno protuupalno djelovanje, usporavaju probavu te utječu na percepciju bolova, sastav i raznovrsnost crijevne mikrobiote.

Pad estrogena i progesterona dovodi do promjene sastava crijevne mikrobiote, koja postaje, što je zanimljivo, slična muškoj, i povećane propusnosti crijevne barijere. Time se povećava mogućnost prolaska mikroba i njihovih metabolita iz crijeva u sistemsku cirkulaciju, čime se aktivira imunosni sustav i tiha kronična upala niske razine, koja zatim pogađa i druge sustave organizma.

Stoga se žene često u razdoblju perimenopauze i menopauze prvi put u životu i susreću s probavnim problemima kao što su zatvor, proljev i nadutost.

Kako je gubitak mišićne mase povezan s učinkovitom probavom?

Gubitak mišićne mase jedan je od najočitijih aspekata starenja i važan zdravstveni problem jer progresivni gubitak mišićne mase znači gubitak mišićne funkcije. To je posebno primjetno nakon 50. godine.

Neka ispitivanja pokazuju da crijeva mogu biti povezana s gubitkom mišićne mase ponajprije zbog slabije apsorpcijske sposobnosti i promjena u izlučivanju probavnih hormona važnih za tek, što dovodi do pomanjkanja hranjivih tvari potrebnih za održavanje mišićne mase.

Prema najnovijim izvorima literature i crijevna mikrobiota utječe na količinu i funkciju mišića mnogobrojnim mehanizmima kao što su upalni i protuupalni procesi, metabolizam aminokiselina, bolja potrošnja glukoze i stanično disanje…

Prvi savjet za sprječavanje gubitka mišićne mase uključuje dovoljan unos bjelančevina i redovito vježbanje za snagu.

Starenje ne možemo izbjeći, ali svjesnošću o procesima starenja, promjenama koje nastupaju te proaktivnim pristupom zadržavanju odgovarajuće tjelesne težine, zdrave prehrane, aktivnog životnog stila i svladavanjem stresa svaki pojedinac može učiniti važan korak prema boljem zdravlju i kvalitetnijoj starosti.

Izvori i literatura

Brooks CN, Wight ME, Azeez OE, Bleich RM, Zwetsloot KA. Growing old together: What we know about the influence of diet and exercise on the aging host’s gut microbiome. Front Sports Act Living. 2023 Apr 17;5:1168731. doi: 10.3389/fspor.2023.1168731. PMID: 37139301; PMCID: PMC10149677.

Huang HH, Wang TY, Yao SF, Lin PY, Chang JC, Peng LN, Chen LK, Yen DH. Gastric Mobility and Gastrointestinal Hormones in Older Patients with Sarcopenia. Nutrients. 2022 Apr 30;14(9):1897. doi: 10.3390/nu14091897. PMID: 35565864; PMCID: PMC9103579.

Löhr JM, Panic N, Vujasinovic M, Verbeke CS. The ageing pancreas: a systematic review of the evidence and analysis of the consequences. J Intern Med. 2018 May;283(5):446-460. doi: 10.1111/joim.12745. Epub 2018 Mar 23. PMID: 29474746.

Nguyen TT, Baumann P, Tüscher O, Schick S, Endres K. The Aging Enteric Nervous System. Int J Mol Sci. 2023 May 30;24(11):9471. doi: 10.3390/ijms24119471. PMID: 37298421; PMCID: PMC10253713.

Peters BA, Santoro N, Kaplan RC, Qi Q. Spotlight on the Gut Microbiome in Menopause: Current Insights. Int J Womens Health. 2022 Aug 10;14:1059-1072. doi: 10.2147/IJWH.S340491. PMID: 35983178; PMCID: PMC9379122.

Toan NK, Ahn SG. Aging-Related Metabolic Dysfunction in the Salivary Gland: A Review of the Literature. Int J Mol Sci. 2021 May 29;22(11):5835. doi: 10.3390/ijms22115835. PMID: 34072470; PMCID: PMC8198609.