Što se događa s probavom kada je tijelo pod stresom?

Moderni, ubrzan način života u 21. stoljeću dovodi do sve češćeg govora o stresu kao jednom od glavnih izazova za sigurnost i zdravlje pojedinca. Pandemija virusa SARS-CoV-2 zasigurno je bila jedan od većih čimbenika stresa u cijelom svijetu sa znatnim utjecajem na mentalno i fizičko zdravlje ljudi diljem svijeta. Probavni sustav nije izuzet od utjecaja stresa i brojna stanja i tegobe probavnog sustava povezuju se s izloženošću pojedinca stresu.

Što je stres?

Pojam stresa prvi je početkom prošlog stoljeća uveo kanadski liječnik Hans Selye koji je stres definirao kao „sumu ukupnog trošenja organizma tijekom njegova životnog vijeka“.

Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću za svoj tjelesni ili psihički integritet. Sve fiziološke i psihološke promjene te promjene u ponašanju pojedinca koje se zbivaju pod utjecajem stresnog podražaja nazivaju se reakcijama na stres. Svaki stres remeti ravnotežu organizma, tzv. homeostazu, a on povratno odgovara različitim procesima i događajima koji nastoje povratiti stanje ravnoteže. Kao odgovor na stres u organizmu se događaju brojne promjene – visoki krvni tlak, povećana mišićna napetost, lupanje srca, glavobolja itd. Od psihičkih reakcija tu su strah, tjeskoba, uznemirenost, promjene u sposobnosti rasuđivanja. Stres može biti akutni i kronični. Akutni stres nastaje kao reakcija pojedinca na izravnu opasnost i aktualni stresogeni događaj, a kronični stres posljedica je dugotrajne izloženosti pojedinca stresogenoj situaciji poput nezaposlenosti, bračnih problema, prekomjernog radnog opterećenja tijekom duljeg vremena itd. Stanje stresa, dakle, svako je stanje u kojem se na bilo koji način (tjelesno, psihički ili socijalno) osjećamo ugroženo ili procjenjujemo da su ugroženi naši bližnji. Izraženost i trajanje reakcija na stres uzajamni su rezultat obilježja stresora, njihove jačine i trajanja, zatim značajke osobnostil pojedinca, njegove procjene vlastitih mogućnosti odupiranja stresu i njegove procjene količine socijalne podrške koju može očekivati tijekom suočavanja sa stresom. Reakcije na istovjetne stresore kod različitih pojedinaca biti mogu potpuno različite. Ako pojedinac procjenjuje da će lako prevladati stresnu situaciju i da će pritom imati veliku socijalnu potporu, jačina i trajanje stresnih reakcija bit će slabije.

Utjecaj stresa na probavni sustav

Probavni sustav neraskidivo je povezan s našim mozgom, stoga se sve češće u znanstvenim i stručnim krugovima susreće pojam „osovina crijevo – mozak“ (engl. gut – brain axis) koji podrazumijeva međusobnu dvosmjernu povezanost tih dvaju sustava. Zbivanja u gastrointestinalnom sustavu šalju signale mozgu putem središnjeg živčanog sustava koji pokreće promjene raspoloženja, a signali raspoloženja šalju se iz mozga u crijeva. Kad je osoba izložena stresu, ta osovina prenosi signale stresa do probavnog sustava, na način da mozak otpušta hormone stresa, a probavni sustav ima receptore za te hormone i na taj način dolazi do odgovora i probavnog sustava na stres. Kompleksnosti povezanosti stresa s probavnim sustavom pridonosi i činjenica da probavni sustav ima i vlastiti, enterički živčani sustav koji pridonosi reakciji organizma, odnosno probavnog sustava, na stres. No važno je naglasiti da svaki pojedinac ne reagira jednako na stres te su reakcije kao i simptomi različiti.

Stres može uzrokovati više gastrointestinalnih problema uključujući grčeve, nadutost, gubitak apetita, proljev, zatvor, mučninu. Osim navedenog stres može pogoršati tegobe kod već postojećih gastrointestinalnih poremećaja, najčešće kod sindroma iritabilnog crijeva, upalnih bolesti crijeva, peptičkog ulkusa i gastroezofageale refluksne bolesti (GERB). Iako se stres ne smatra izravnim uzročnikom navedenih bolesti, može biti okidač za njihov nastanak ili dovesti do pogoršanja postojećih tegoba. Nažalost, to može postati začarani krug: doživljavanje tih probavnih tegoba može učiniti da ste još više pod stresom. A opetovani stres može dovesti do gastrointestinalnih problema – ili pogoršati probleme koji već postoje.

Kako protiv stresa?

Iako vrlo često ne možemo utjecati na izvore stresa, posebno one akutne, možemo poraditi na reakciji na stres, odnosno na način kako ćemo se suočiti sa stresom. Zdrav način života, promjena životnih navika na bolje, mentalna higijena, promjena stava i sagledavanje situacije, poticanje kulture zdravlja, a ne bolesti važni su elementi u borbi protiv stresa i posljedičnih poremećaja.

Neke od mjera za ublažavanje posljedica stresa, odnosno za lakše suočavanje sa stresom jesu:

• redovita, raznovrsna prehrana uz dovoljan unos vode
• tjelesna aktivnost
• izbaciti ili smanjiti konzumaciju kofeina, nikotina i šećera
• dovoljno sna i odmora
• izdvojiti vrijeme za obitelj, prijatelje, zabavu i opuštanje
• prepoznati svoje granice
• potražiti stručnu pomoć ako sami ne možemo nositi sa situacijom.

Izloženost zdravstvenih radnika stresu

Istraživanja pokazuju da zdravstveni djelatnici pripadaju među 20 rangiranih profesija koje su najizloženije stresu. Pandemija bolesti COVID-19 u posljednje tri godine dodatno je izložila zdravstvene radnike stresu, i to kategoriji stresa koja pripada među „katastrofe“ može izazvati teže i dugotrajne posljedice. Budući da je proglašen kraj pandemije, tek ostaje za vidjeti kakve će biti dugoročne posljedice. Psihofizičko zdravlje zdravstvenih radnika bilo je osobito ugroženo tijekom pandemije. No i u razdoblju bez pandemije zdravstveni djelatnici izloženi su brojnim stresnim čimbenicima – veliko radno opterećenje, pritisci pacijenata i njihovih obitelji, nezadovoljstvo uvjetima rada, preveliko administrativno opterećenje, odgovornost, vrlo često nošenje posla kući. Jačanje svijesti o stručnoj vrijednosti, kontinuirana edukacija, razvijanje pozitivnog radnog okruženja uz stvaranje boljih uvjeta rada, podrška suradnika neki su od čimbenika koji mogu pozitivno utjecati na smanjenje stresa kod zdravstvenih radnika. 

Zaključak

Stres je moderna „bolest“ današnjice. Izazovi koje pred čovjeka stavlja 21. stoljeće sve više u fokus skrbi za pacijenta stavljaju borbu protiv stresa kao okidača za neke bolesti i stanja. Kao i za ostale kronične bolesti, i u borbi protiv stresa najvažnija je prevencija. No, ne smijemo zaboraviti i na traženje stručne pomoći ako je to potrebno.

LITERATURA

1. Matulović I, Rončević T, Sindik J. Stres i suočavanje sa stresom – primjer zdravstvenog osoblja. Sestrinski glasnik/Nursing Journal 17 (2012) 174–177.
2. Foster JA, Rinaman L, Cryan JF. Stress & the gut-brain axis: Regulation by the microbiome. Neurobiol Stress. 2017 Mar 19;7:124-136.
3. World Health Organization. Doing What Matters in Times of Stress. An Illustrated Guide; 29 April 2020, Publication. Dostupno na: https://www.who.int/publications/i/item/9789240003927. Pristupljeno 10. lipnja 2023.g.