Svi smo svakodnevno izloženi različitim oblicima stresa. Neki ljudi podnose stres vrlo dobro, a drugi postaju uznemireni i pri najmanjem odstupanju od svoje normalne rutine. Važno je naglasiti da u malim dozama stres može biti dobar. Može vam dati poticaj koji vam je potreban, za motivaciju da date sve od sebe te da ostanete usredotočeni i budni. Problemi se gomilaju samo kad je stres stalan, tj. kad postane kroničan. Stres može biti normalna reakcija na svakodnevne izazove, no kronični stres može znatno utjecati na naše fizičko zdravlje. Jedan je od tjelesnih sustava koji može biti pogođen stresom probavni sustav što se očituje u pojavi grčeva u želucu, nadutosti, plinovima, zatvoru i proljevu. Kronični stres povećava proizvodnju hormona kortizola, što može ometati ravnotežu crijevnih bakterija i dovesti do probavnih poremećaja.
Probavni sustav i mozak povezani su dijelom živčanog sustava koji se nalazi u crijevima. Upravo zato crijeva se često nazivaju našim „drugim mozgom“. Taj sustav kontrolira probavne funkcije, poput lučenja probavnih sokova i kontrakcija glatkih mišića u crijevima. Crijevom djelomično upravlja središnji živčani sustav u mozgu i leđnoj moždini. Naš gastrointestinalni (GI) trakt ima svoj vlastiti živčani sustav – crijevni živčani sustav. Enterički živčani sustav sastoji se od istih neuronskih blokova kao i središnji živčani sustav, odnosno mozak i leđna moždina. Ne samo da su slični po svojem sastavu nego neuroni u crijevima koriste razne neurotransmitere, poput serotonina, za komunikaciju s mozgom. Zbog njihove međusobne povezanosti, stres može potaknuti ili pogoršati GI tegobe, i obrnuto. Osim toga, dugotrajni GI problemi mogu pojačati stres i tjeskobu.
Što se događa kad je vaše tijelo pod stresom?
Kada se nađe u potencijalno prijetećoj situaciji, simpatički živčani sustav – dio tjelesnog autonomnog živčanog sustava koji regulira tjelesne funkcije poput otkucaja srca, disanja i krvnog tlaka – reagira tako da pokreće „odgovor na borbu ili bijeg“, oslobađajući hormon stresa kortizol kako bi tijelo bilo budno i spremno suočiti se s prijetnjom.
Stres uzrokuje fiziološke promjene poput pojačanog stanja svijesti, bržeg disanja i otkucaja srca, povišenog krvnog tlaka, porasta kolesterola u krvi i povećanja napetosti mišića. Kada stres aktivira reakciju „borbe ili bijega“, posljedice mogu biti višestruke:
- pojavljuju se grčevi u jednjaku
- povećava se lučenje želučane kiseline
- pojavljuje se osjećaj mučnine
- pojavljuju se promjene u pražnjenju crijeva (zatvor ili proljev)
- dolazi do pogoršanja GI poremećaja poput sindroma iritabilnog crijeva, upalnih bolesti crijeva, peptičkog ulkusa i gastroezofagealne refluksne bolesti.
Specifični znakovi i simptomi stresa razlikuju se od osobe do osobe, ali potencijal da naškodite svojem zdravlju, emocionalnom blagostanju i odnosima s drugima je stvaran. Stres utječe na um, tijelo i ponašanje na mnoge načine, ne samo na probavni trakt, uključujući oscilacije u tjelesnoj težini, bolove u glavi i mišićima, promjene raspoloženja i promijenjene mentalne funkcije.
Kakav je stvarni učinak stresa na naša crijeva?
Mnoga istraživanja pokazuju da su stresni životni događaji povezani s pojavom simptoma ili pogoršanjem simptoma kod nekoliko probavnih stanja, uključujući upalnu bolest crijeva (engl. Inflammatory bowel disease – IBD), sindrom iritabilnog crijeva (engl. Irritable bowel syndrome – IBS), gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB) i peptički ulkus. Može uzrokovati i zatvor.
Upalne bolesti crijeva
Za upalne bolesti crijeva poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa istraživanje je pokazalo da kronični stres, nepovoljni životni događaji i depresija mogu povećati rizik od recidiva u pacijenata. To istraživanje identificiralo je različite mehanizme kojima stres utječe na sistemski i gastrointestinalni imunosni i upalni odgovor.
Sindrom iritabilnog crijeva
U prospektivnoj kohortnoj studiji u kojoj je sudjelovalo gotovo 600 ispitanika čiji je gastroenteritis bio uzrokovan bakterijom Campylobacter istraživači su otkrili da je sposobnost pacijenta da se nosi sa stresom prije infekcije bila ključni čimbenik u tome hoće li se razviti sindrom iritabilnog crijeva. Oni s višim razinama percipiranog stresa, tjeskobe i negativnih uvjerenja o bolesti u vrijeme infekcije bili su izloženi većem riziku od razvoja sindroma iritabilnog crijeva.
Gastroezofagealna refluksna bolest
U jednoj studiji provedenoj u medicinskom centru za žensko zdravlje istraživači su primijetili da nije došlo do povećane učestalosti refluksa kiseline kad su pacijentice bile pod akutnim stresom. Međutim, u praksi je vjerojatnije da će kronično anksiozni pacijenti primijetiti pogoršanje simptoma tijekom stresnog događaja. Drugim riječima, mišljenje je istraživača da akutni stres utječe na ozbiljnosti simptoma.
Peptički ulkus
Većina ulkusa nastaje kao posljedica infekcije bakterijom Helicobacter pylori. Suprotno uvriježenim vjerovanjima, ni jedenje začinjene hrane ni život pun stresa ne uzrokuju ulkus, odnosno čir. Bakterija H. pylori slabi zaštitnu ovojnicu sluznice jednjaka, želuca ili dvanaesnika, što omogućuje kiselini da prodre do osjetljive sluznice. I kiselina i bakterije iritiraju sluznicu i uzrokuju ranu ili čir. No neki dokazi upućuju na to da kontinuirani stres dovodi do upale sluznice, zbog čega želučani sokovi iritiraju osjetljivu želučanu sluznicu.
Ostala probavna stanja
Stres povećava pokretljivost crijeva i izlučivanje tekućine. To je razlog zbog kojeg može doći do proljeva ili opetovanih nagona za mokrenjem tijekom ili nakon stresnog događaja. Stres može odgoditi pražnjenje želučanog sadržaja i ubrzati prolaz sadržaja kroz crijeva. Ta kombinacija aktivnosti dovodi do bolova u trbuhu i promijenjenih navika u pražnjenju crijeva.
- Zatvor
Gastrointestinalni trakt obložen je glatkim mišićima. Ti se mišići kontrahiraju i bez podražaja u valovitom kretanju koje se naziva peristaltika. Kontrakcije mišića omogućuju kretanje hrane u jednom smjeru kroz vaš probavni sustav. Peristaltiku aktivira parasimpatički živčani sustav. Kada tijelo doživi stres, aktivira se urođena fiziološka reakcija „borba ili bijeg“. To prirodno skreće fokus tijela s vaše peristaltike crijeva, što može uzrokovati zatvor.
- Propusnost crijeva
Stanice koje oblažu naša crijeva djeluju kao barijera za prolaz štetnih tvari i patogena. Stres može povećati propusnost tih stanica. Što smo više pod stresom, lakše je nepoželjnim tvarima prodrijeti u naša crijeva. To je fenomen koji se naziva „curenje crijeva“.
- Nadutost
Kada tijelo reagira na stres, prioritet daje mozgu i mišićima. Dotok krvi u ta područja povećan je, a dotok krvi u crijeva smanjen. To može smanjiti sposobnost gastrointestinalnog trakta da obavlja svoju funkciju. Bez protoka krvi otežano je kretanje kroz GI trakt i može se pojaviti nadutost.
- Disbioza crijevnih bakterija
Na ravnotežu naših crijevnih bakterija utječe ono što jedemo, ali i opće zdravlje naših crijeva. Kada je naš GI trakt u nevolji zbog svih prethodno navedenih simptoma, pate i naše dobre crijevne bakterije. Istraživanja pokazuju da postoji redovita komunikacija između osovine mozak-crijeva, imunosnog sustava i crijevnog mikrobioma. Srećom, pravilne prehrambene navike mogu pomoći ublažiti negativne učinke stresa na ravnotežu crijevnog mikrobioma.
Što savjetovati pacijentima?
Prvi je korak u upravljanju stresom i probavnim problemima identificirati izvore stresa i pronaći načine kako ih smanjiti ili kontrolirati. To može uključivati promjenu načina života, poput redovite tjelovježbe, meditacije ili tehnika dubokog disanja.
Osim upravljanja stresom, bitna je i briga o zdravlju probavnog sustava. To uključuje zdravu prehranu bogatu vlaknima i cjelovitom hranom te održavanje hidracije pijenjem dovoljno vode. Bitno je izbjegavati prerađenu hranu i pića, kao i kofein i alkohol, koji mogu iritirati probavni sustav i pogoršati simptome.
Osobe koje imaju trajne probavne smetnje trebaju potražiti pomoć gastroenterologa te obaviti pretrage, poput kolonoskopije ili endoskopije, kako bi se utvrdio temeljni uzrok simptoma i pružio personalizirani plan liječenja.
Savjeti koji mogu biti od velike pomoći:
- Redovito vježbanje
Tjelesna aktivnost ublažava napetost i potiče otpuštanje endorfina, koji djeluju kao prirodni lijekovi protiv bolova. Endorfini poboljšavaju san, što može pomoći u oslobađanju od stresa, prema Američkom udruženju za tjeskobu i depresiju. To je jedan od najboljih načina za upravljanje stresom i održavanje zdrave probave.
Studija objavljena u siječnju 2022. u Journal of Affective Disorders ispitala je odnos između vježbanja i simptoma anksioznosti. Za potrebe istraživanja istraživači su nasumično rasporedili 286 osoba s anksioznošću u tri grupe: jedna je sudjelovala u tromjesečnom programu vježbanja umjerenog do visokog intenziteta tri puta tjedno, druga koja je sudjelovala u istom broju sesija tijekom istog razdoblja, ali nižim intenzitetom, i kontrolna skupina koja nije vježbala. Na završetku razdoblja istraživanja obje skupine koje su vježbale doživjele su veća poboljšanja u simptomima anksioznosti u usporedbi s kontrolnom skupinom, što je dovelo do zaključka da i tjelesna aktivnost niskog intenziteta ima veću korist za anksioznost od sjedilačkog načina života.
- Joga
Ta vrsta vježbe za um i tijelo kombinira fizičke poze s tehnikama disanja i meditacijom. Prema studiji objavljenoj 2018. u International Journal of Preventive Medicine, žene koje su se uključile u jednosatne vježbe hatha joge tri puta tjedno po 12 sesija postigle su znatno smanjenje stresa, tjeskobe i depresije. Istraživanja također pokazuju da joga može sniziti krvni tlak i otkucaje srca, a može biti korisna i za osobe s probavnim poremećajima. Pregled istraživanja objavljen 2022 potvrdio je da joga pridonosi ublažavanju stresa, tjeskobe i depresije te poboljšanju kvalitete života u osoba s upalnom bolešću crijeva.
- Meditacija
Postoje mnoge tehnike meditacije koje mogu pomoći da usredotočite svoj um na predmet, aktivnost ili misao kako biste postigli smirenost. Iako cilj meditacije nije smanjenje stresa, to je rezultat te drevne tehnike opuštanja.
- Kvalitetan i redovit san
Neka istraživanja pokazala su da melatonin ima „važne zaštitne učinke” u sprječavanju gastrointestinalnih poremećaja uzrokovanih stresom. Iako nije dokazano da dodaci melatonina pomažu spavanju, vaše tijelo prirodno proizvodi taj hormon spavanja kad je mrak – što je dobar razlog da isključite svoje uređaje i zamračite sobu kako biste se opustili prije spavanja. Redovito spavanje sedam sati dnevno može pomoći u smanjenju stresa.
Zaključak
Previše stresa može utjecati na zdravlje probave. Simptomi poput nadutosti, zatvora, žgaravice i nelagode u želucu mogu biti znak da ste više pod stresom nego što mislite. To može rezultirati i suptilnijim promjenama, poput smanjenja dobrih crijevnih bakterija i pojačanog lučenja želučane kiseline. Iako je određena razina stresa u svakodnevnom životu neizbježna, postoji mnogo načina da njime upravljate i smanjite ga na minimum. BSvijest o stresu i kontrola nad njim vaš mozak i crijeva učinit će sretnijima i zdravijima.
LITERATURA
- Mayer, EA. The neurobiology of stress and gastrointestinal disease. Gut 2000;47;861-869.
- Mawdsley JE, Rampton DS. Psychological stress in IBD: New insights into pathogenic and therapeutic implications. Gut 2005;54:1481-1491.
- Spence MJ, Moss-Morris R. The cognitive behavioural model of irritable bowel syndrome: a prospective investigation of patients with gastroenteritis. Gut 2007;56:1066-1071.
- Naliboff BD, Mayer M, et al. The effect of life stress on symptoms of heartburn. Psychosomatic Medicine 2004;66:426-434.
- Mayer, EA. The neurobiology of stress and gastrointestinal disease. Gut 2000;47;861-869.
- Mawdsley JE, Rampton DS. Psychological stress in IBD: News insights into pathogenic and therapeutic implications. Gut 2005;54:1481-1491.
Odaberi poglavlje:
