U našim crijevima obitavaju bilijuni mikroorganizama koji čine naš crijevni mikrobiom. Ti mikroorganizmi ne samo da pomažu u probavi hrane nego proizvode i brojne neurotransmitere, kao što su serotonin i dopamin, koji su ključni za regulaciju našeg raspoloženja i emocija. Osim toga, crijevni mikrobiom ima ključnu ulogu u velikom broju fizioloških procesa, uključujući probavu, imunost i proizvodnju vitamina.
Na ravnotežu crijevnog mikrobioma utječu brojni čimbenici, a jedan od njih svakako je stres.
Stres je postao neizbježan dio modernog života, a njegovi učinci sežu daleko izvan psihološke sfere. Sve više dokaza upućuje na to da stres ima znatan utjecaj na naš mikrobiom, složenu zajednicu mikroorganizama koji obitavaju u našim crijevima. Ta veza između uma i crijeva otvara nova vrata u razumijevanju kako stres može utjecati na naše cjelokupno zdravlje. Stres je kompleksna reakcija našeg tijela na različite fizičke, emocionalne i psihološke izazove. Ovisno o vrsti i trajanju, stres može imati različite utjecaje na naš mikrobiom, a time i na naše cjelokupno zdravlje.
Kako stres utječe na mikrobiom?
Kada smo pod stresom, naše tijelo oslobađa hormone stresa, kao što su kortizol i adrenalin. Ti hormoni aktiviraju reakciju „bori se ili bježi“, koja je evolucijski razvijena da nam pomogne da se nosimo s opasnostima. Međutim, kronični stres može dovesti do neravnoteže u našem mikrobiomu koja uzrokuje:
- povećanu propusnost crijeva: Stres može oštetiti stijenku crijeva čineći je propusnijom. To omogućuje štetnim tvarima da uđu u krvotok, što može izazvati upalu i druge zdravstvene probleme.
- smanjenu raznolikost mikrobioma: Stres može smanjiti raznolikost bakterija u našim crijevima, što može dovesti do dominacije određenih vrsta bakterija koje su povezane s upalnim bolestima.
- poremećaj u proizvodnji kratkolančanih masnih kiselina: Korisne bakterije u našim crijevima proizvode kratkolančane masne kiseline koje imaju protuupalna svojstva i pomažu u održavanju zdravlja crijeva. Stres može smanjiti proizvodnju tih kiselina.
Vrsta stresa i njihov utjecaj
- Akutni stres: Kratkotrajni stres kao što je javni nastup ili ispit može izazvati privremene promjene u mikrobiomu. Kratkotrajne promjene u sastavu mikrobioma često su povezane s povećanom razinom kortizola. Nakon što stresor prođe, mikrobiom se obično vraća u normalu.
- Kronični stres: Dugotrajni stres, poput stresa na poslu ili u obitelji, može dovesti do dugotrajnih promjena u mikrobiomu i povećati rizik od razvoja različitih bolesti. Dugotrajno izlaganje stresu može dovesti do znatnih promjena u sastavu mikrobioma, uključujući:
– smanjenje raznolikosti mikroorganizama
– povećanje broja mikroorganizama koji potiču upalne procese
– smanjenje proizvodnje kratkolančanih masnih kiselina. - Psihološki stres: Stres uzrokovan emocionalnim problemima, kao što je anksioznost ili depresija, može imati značajan utjecaj na mikrobiom. Psihološki stres može dovesti do promjena u ponašanju kao što su poremećaj apetita i poremećaj spavanja, što može neizravno utjecati na mikrobiom. Osim toga, psihološki stres može potaknuti proizvodnju upalnih citokina, što može negativno utjecati na crijevnu barijeru i sastav mikrobioma.
- Fizički stres: Fizički stres, kao što je ozljeda ili bolest, također može utjecati na mikrobiom. Fizički stres može dovesti do promjena u hormonalnom statusu i imunosnom odgovoru, što može utjecati na sastav mikrobioma. I fizička aktivnost može imati pozitivan utjecaj na mikrobiom, ali prekomjerno vježbanje može dovesti do povećanog stresa i negativno utjecati na crijevnu barijeru.
Ključni mehanizmi utjecaja stresa na crijevni mikrobiom
Stres utječe na crijevni mikrobiom na nekoliko razina.
- Hormonalni utjecaj: Hormoni stresa, poput kortizola, mogu utjecati na sastav mikrobioma, smanjujući raznolikost i povećavajući količinu upalnih bakterija.
- Imunosni utjecaj: Stres može oslabiti imunosni sustav, što može dovesti do povećane propusnosti crijevne barijere i upale.
- Neuroendokrini utjecaj: Stres može utjecati na živčani sustav, što može dovesti do promjena u motilitetu crijeva i sekreciji probavnih enzima.
Posljedice disbioze crijevnog mikrobioma
Poremećaj u crijevnom mikrobiomu povezan sa stresom može dovesti do više zdravstvenih problema, uključujući:
- upalne bolesti crijeva: Ulcerozni kolitis , Crohnova bolest
- sindroma iritabilnih crijeva
- pretilosti
- šećerne bolesti tipa 2
- srčane bolesti
- mentalnih poremećaja: depresije, anksioznosti.
Kako smanjiti utjecaj stresa na mikrobiom? Što možemo savjetovati pacijentima?
- Upravljanje stresom: prakticiranje tehnike opuštanja, kao što su meditacija, joga ili duboko disanje.
- Zdrava prehrana: konzumacija raznovrsne hrane bogate vlaknima, probioticima i prebioticima.
- Dovoljno sna: san je ključan za obnovu tijela i mozga.
- Fizička aktivnost: redovita, umjerena tjelovježba pomaže u smanjenju stresa i upala.
Zaključak
Veza između stresa i mikrobioma složena je. Međutim, jasno je da stres može imati znatan utjecaj na naše crijevno zdravlje i cjelokupnu dobrobit. Briga o mentalnom zdravlju i usvajanje zdravih navika može pomoći u održavanju ravnoteže u našem mikrobiomu i može smanjiti rizik od razvoja različitih bolesti. Različite vrste stresa mogu imati različite utjecaje na naš mikrobiom. Kronični stres, posebno psihološki stres, može imati najveći negativan utjecaj na zdravlje crijeva. Stoga je važno upravljati stresom kako bi se očuvalo zdravlje mikrobioma i cjelokupno zdravlje.
Odaberi poglavlje:
