Uvod
Gastrointestinalni (GI) poremećaji predstavljaju značajan izvor mortaliteta i morbiditeta u svijetu. Njihova je posljedica smanjenje kvalitete života, ali i značajni troškovi dijagnosticiranja, liječenja i praćenja te utjecaj na radnu sposobnost i posljedice koje ona donosi. Predstavljaju čest razlog dolaska u ordinaciju obiteljske medicine, a upravo liječnik obiteljske medicine igra središnju ulogu u cjelokupnoj skrbi za pacijente s GI poremećajima. Ne smije se zaboraviti da su i sami liječnici i medicinske sestre nečiji pacijenti te da nisu pošteđeni obolijevanja od bolesti GI sustava, no o tome se malo govori i na navedenu problematiku stavlja se slab naglasak.
Epidemiološki pokazatelji u svijetu i Hrvatskoj
Globalni teret gastrointestinalnih bolesti u porastu je i procjenjuje se da se utvrdi 6 – 60 milijardi slučajeva godišnje. Gastrointestinalne bolesti variraju od onih s manjim samoograničavajućim simptomima do onih s kroničnim iscrpljujućim simptomima kao što su bolovi u trbuhu, gubitak težine, umor i promjene u navikama crijeva. Epidemiološki podaci najbolji su pokazatelj rasprostranjenosti GI poremećaja. Istraživanja na primjer pokazuju da 40 % svjetskog stanovništva ima neki oblik funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja, od kojih su najučestaliji funkcionalna dispepsija i sindrom iritabilnog crijeva, a potom funkcionalni proljev ili konstipacija te nadutost. Danas se ti poremećaji nazivaju „poremećaji crijevno-moždane osovine“, s obzirom na dokazanu povezanost funkcionalnih probavnih poremećaja s nekim psihičkim stanjima, posebice depresijom i anksioznošću. Epidemiološki podaci pokazuju da je prevalencija GERB-a u zapadnom svijetu 10 – 20 %. S druge strane, prevalencija upalnih bolesti crijeva (eng. Inflammatory Bowel Disease – IBD) je samo 0,4 % u općoj populaciji, no predstavlja značajan teret kako za samog pacijenta tako i za cjelokupni zdravstveni sustav. Maligne bolesti probavnog trakta predstavljaju poseban izazov za svaki zdravstveni sustav, od prevencije pa sve do liječenja, praćenja i u konačnici, palijativne skrbi za terminalno oboljele. Sve su to pokazatelji koliki je utjecaj bolesti GI sustava na pojedince i cjelokupne zdravstvene sustave.
Prema podacima Hrvatskog zdravstvenog statističkog ljetopisa za 2021. g u Hrvatskoj u ordinacijama obiteljske medicine zabilježene su 805 762 dijagnoze iz područja bolesti gastrointestinalnog sustava (MKB; K00 – K93). Dodatno su zabilježene 9 204 dijagnoze karcinoma završnog dijela debelog crijeva. Bolesti probavnog sustava nalaze se na 11. mjestu bolničkog pobola osoba starije životne dobi u 2021. g. Navedeni brojevi dodatno upućuju na važnost brige o zdravlju probavnog sustava.
Važnost probavnog zdravlja
Probavni sustav igra važnu ulogu u cjelokupnom zdravlju pojedinca s obzirom na funkciju sustava putem kojeg u organizam unosimo hranjive tvari. Disfunkcionalnost bilo kojeg segmenta probavnog sustava odražava se ne samo na probavni sustav već i na cjelokupni organizam te dugoročno može utjecati na zdravlje ostalih organa i sustava te općenito na zdravlje i kvalitetu života pojedinca. Vrlo često pacijenti ne povezuju određene tegobe s poremećajima iz područja GI sustava te odugovlače s postavljanjem dijagnoze i sukladno tome odgađaju savjetovanje i liječenje. S druge strane, potrebno je držati se i postulata kvartarne prevencije, odnosno ne izlagati pacijenta prekomjernoj dijagnostici i terapiji. Upravo u pravovremenom prepoznavanju poremećaja i bolesti jednu od ključnih uloga ima liječnik obiteljske medicine.
Uloga liječnika obiteljske medicine
Ključnu ulogu u dijagnosticiranju, liječenju, praćenju, ali i upućivanju i vođenju kroz zdravstveni sustav ima liječnik obiteljske medicine. Gastrointestinalni (GI) poremećaji čine 10 % svih konzultacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Svojim sveobuhvatnim pristupom, dugogodišnjim poznavanjem pacijenta kao i sagledavanjem cjelokupnih okolnosti u kojima pacijent živi i radi, a koje su važne u segmentu suradnje s bolesnikom, te utjecajem na kvalitetu života bolesnika, liječnik obiteljske medicine sa svojim timom neizostavni je kotačić u cjelokupnoj skrbi za pacijenta. Ono što se često zaboravlja jest i suradnja s ljekarnicima na razini primarne zdravstvene zaštite, koji mogu imati veliku ulogu u savjetovanju pacijenata. Tu suradnju potrebno je unaprijediti u svrhu bolje i učinkovitije zdravstvene skrbi. Aktivnije uključivanje liječnika obiteljske medicine u program ranog otkrivanja raka debelog crijeva pokazalo se ključnim u zemljama koje su se odlučile na takav model nacionalnog preventivnog programa. Neraskidiva veza liječnika i pacijenta, građena na povjerenju, donosi učinke u prevenciji, ranoj dijagnostici i liječenju.
Zaključak
S obzirom na to da su kronične, ali i akutne, gastrointestinalne bolesti vrlo različite u prezentaciji, kliničkoj slici, tijeku, liječenju, te na to da pacijenti imaju vrlo različite, individualne potrebe, cilj skrbi za pacijente s GI bolestima je da se putem multidisciplinarnog, timskog pristupa postignu kontrola bolesti, poboljšana kvaliteta života pacijenata te da se općenito smanji teret bolesti kako na pojedinca tako i na zajednicu. Kontinuirana edukacija, razvijanje preporuka i smjernica u dijagnostici i liječenju te suradnja sa zajednicom na podizanju svjesnosti o važnosti probavnog zdravlja jedan su od preduvjeta za razvijanje bolje i učinkovitije zdravstvene skrbi za pacijente, počevši od prevencije.
Literatura
1. B. Seifert, G. Rubin, N. de Wit, C. Lionis, N. Hall, P. Hungin, R. Jones, M. Palka, J. Mendive. The management of common gastrointestinal disorders in general practice: A survey by the European Society for Primary Care Gastroenterology (ESPCG) in six European countries, Digestive and Liver Disease, Volume 40, Issue 8, 2008; 659-666; ISSN 1590-8658.
2. The Digestive System and How It Works. NIH Publication No. 13–2681 September 2013.
3. Avramidou, M., Angst, F., Angst, J. et al. Epidemiology of gastrointestinal symptoms in young and middle-aged Swiss adults: prevalences and comorbidities in a longitudinal population cohort over 28 years. BMC Gastroenterol 18, 21 (2018).
4. HZJZ. Hrvatski zdravstveno- statistički ljetopis za 2021. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis-za-2021-tablicni-podaci/. Pristupljeno 20.veljače 2023.
5. Ami D. Sperber , Shrikant I. Bangdiwala , Douglas A. Drossman , Uday C. Ghoshal , Magnus Simren , Jan Tack , William E. Whitehead , Dan L. Dumitrascu , Xuicai Fang , Shin Fukudo , John Kellow , Edith Okeke , Eamonn M.M. Quigley , Max Schmulson , Peter Whorwell , Timothy Archampong , Payman Adibi , Viola Andresen , Marc A. Benninga , Bruno Bonaz, Olafur S. Palsson Worldwide Prevalence and Burden of Functional Gastrointestinal Disorders. Results of Rome Foundation Global Study, Gastroenterology, Volume 160, Issue 1, 2021, Pages 99-114.e3.
6. Gikas A, Triantafillidis JK. The role of primary care physicians in early diagnosis and treatment of chronic gastrointestinal diseases. Int J Gen Med. 2014 Mar 13;7:159-73.
7. Prasad, S.S., Potter, M., Keely, S., Talley, N.J., Walker, M.M. and Kairuz, T. (2020), Roles of healthcare professionals in the management of chronic gastrointestinal diseases with a focus on primary care: A systematic review. JGH Open, 4: 221-229.
Odaberi poglavlje:
