Da loša probava može snažno utjecati na naše zdravlje znao je već antički liječnik Hipokrat, koji je tvrdio: „Sve bolesti počinju u crijevima“. No mudrost oca moderne medicine u modernim vremenima prečesto se zaboravlja! U užurbanom svakodnevnom ritmu ne obraćamo pažnju na to kakvu hranu jedemo, uz to unosimo premalo tekućine i premalo se krećemo. Zašto time izazivamo probavne probleme i kako ih spriječiti?
Kakvu ulogu ima probava
Probavom i probavnim procesima tijelo dobiva energiju i hranjive tvari koje su mu potrebne za normalno funkcioniranje. Nakon jela, hrani je potrebno šest do osam sati da prođe kroz želudac i tanko crijevo, gdje se odvija glavni dio probave – apsorpcija hranjivih tvari. Zatim hrana ulazi u debelo crijevo, gdje se odvija posljednja faza probave. Kroz debelo crijevo tijelo izlučuje otpadne tvari i neprobavljene ostatke hrane.
Redovita i zdrava probava tako nam omogućuje da organizam „usrče u sebe” sve potrebne hranjive tvari, a ponajprije da normalno odvaja otpadne tvari koje sa stolicom napuštaju organizam. I ono najvažnije: u crijevima se nalazi čak do 80 % imunosnog sustava, zato je njegovo zdravlje ključno za pravilan rad naše „obrambene reakcije”. U praksi to znači da loša probava znači veću vjerojatnost da ćemo se razboljeti.
Loša probava vodi u zdravstvene probleme
Probavni problemi kao što su zatvor ili napuhnutost događaju se gotovo svima – barem povremeno! Prema nekim podacima gotovo polovina ljudi nema stolicu svaki dan. Mnogi još uvijek misle da je riječ samo o neugodnosti, a česte smetnje probavnog sustava mogu pošteno načeti naše zdravlje.
Kada se loše osjećamo, kronično smo umorni ili čak loše raspoloženi, krivnju često pripisujemo stresu, umoru, lošem vremenu… Rijetko pomislimo da izvor problema može biti vrlo jednostavan: loša probava. Ona često uzrokuje nepotrebno zadržavanje štetnih tvari u tijelu, čime se smanjuje učinkovitost imunosnog sustava. Ako nemamo redovitu stolicu, muči nas i osjećaj punoće, što utječe na kvalitetu života. Ali gdje se kriju uzroci za to?
Što usporava probavu?
Mnogi znaju ono što slijedi u nastavku, ali ne možemo to zaobići: crijeva su složen mehanizam kojem današnji način života ne odgovara. S hranom, pićem i lijekovima u organizam unosimo mnoge štetne tvari koje paraliziraju crijeva. Često čujemo da je zatvor bolest moderne civilizacije, ali to nije točno. Zatvor nije bolest modernog životnog stila, već njegov simptom – poput groznice, koja je simptom prehlade.
Uzroci zatvora ili usporene probave su različiti, a među najčešćima su:
- prekomjerno konzumiranje masne gotove hrane i slatkiša;
- neuravnotežena prehrana s premalo vlakana;
- nedovoljan unos tekućine;
- prekomjerno konzumiranje alkohola i/ili pušenje;
- premalo kretanja i
- uzimanje nekih lijekova.
Lošoj probavi dodatno pridonosi i stres, koji vodi u začarani krug: u svakodnevnoj žurbi zaboravljamo na redovite obroke, a zatim smo iscrpljeni i umjesto da nešto skuhamo, jedemo sendviče ili gotove obroke. Zvuči previše poznato? Pogledajmo kako možemo zdravim načinom života poboljšati probavu.
Što pomaže kod loše probave
Usporena ili loša probava, pa čak i zatvor i nadutost, spadaju među najčešće probavne probleme – kako kod odraslih, tako i kod djece. Često pogađa i starije osobe te trudnice.
Ključno je prepoznati problem na vrijeme i riješiti ga što prije. Pri tome je vrlo važno osluškivati svoje tijelo i prepoznati negativne promjene.
Kako utvrditi imate li lošu probavu
Ako se loše osjećate, nemate energije ili vas muči osjećaj nadutosti, pažljivo pratite svoje stolice. Ako koji dan nemate stolicu, to nije zabrinjavajuće jer svatko ima svoju frekvenciju. Ali ako stolicu imate manje od tri puta tjedno, trebalo bi nešto promijeniti.
Na probavne probleme često ukazuju i sljedeći simptomi:
- bolovi u trbuhu;
- nelagoda pri izbacivanju stolice;
- grudasta, suha, tvrda stolica i
- osjećaj da unatoč stolici niste dovoljno ispraznili crijeva.
Koje vrste zatvora poznajemo
Kada smo zatvoreni zbog nezdravog načina života, govorimo o funkcionalnom zatvoru. Međutim, treba upozoriti na to da loša probava i zatvor mogu biti povezani i s različitim bolestima. Najčešći uzroci su bolesti probavnog sustava, žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, mišića ili živčanog sustava. Problem mogu predstavljati i alergije ili uzimanje određenih lijekova. U tom slučaju govorimo o organskom zatvoru, koji se ne može liječiti promjenom načina života, već je potrebno ukloniti bolest koja ga uzrokuje.
Prvo pravilo: ne odgađajte rješavanje poteškoća
Probavne poteškoće povremeno zahvate gotovo svakoga – samo pomislite, na primjer, na blagdanske stolove prepune hrane i posljedice obilnih gozbi tijekom prosinca. Ako vas pak loša probava muči češće, nužno je djelovati što prije. Želite li ranije završiti važan projekt na poslu? Biste li promjenu prehrambenih navika odgodili za vrijeme nakon odmora? Mi vam savjetujemo suprotno: počnite što prije, jer vrijeme nikada neće biti savršeno, a uvođenje zdravih navika uvijek možete prilagoditi okolnostima. Ako, na primjer, s promjenom započnete nekoliko tjedana prije odmora, to nikako ne znači da si na putovanju nećete moći priuštiti neku „malo manje zdravu” poslasticu.
Ako vam za donošenje zdravih odluka treba podrška, ona je samo jedan klik od vas. Donat se, naime, obvezao da će vam pomoći na putu do zdravlja i boljeg raspoloženja, zato smo razvili nekoliko Vođenih programa zdravlja. Otkrijte ih i pridružite se mnogima koji su se već odlučili za promjenu.
Osnova zdrave probave je uredna prehrana
Za ublažavanje kroničnih probavnih problema važno je da probavu svakodnevno potičemo na djelovanje. Pri tome je ključan zdrav način života, počevši od uravnotežene prehrane koja se u velikoj mjeri sastoji od voća i povrća. Posebno moramo paziti na dovoljan unos vlakana koja se uglavnom nalaze u biljnim namirnicama. Vlakna olakšavaju prolazak stolice kroz crijeva jer povećavaju njezin volumen i omekšavaju je.
Stručnjaci razlikuju topiva i netopiva vlakna. Topiva se mogu otopiti u vodi, a u organizmu pridonose viskoznosti crijevnog sadržaja. Istovremeno snižavaju razinu šećera u krvi, tj. glukoze. Netopiva vlakna (ne otapaju se u vodi) povećavaju količinu stolice i ubrzavaju njezin prolazak kroz probavni trakt. Upravo su zbog toga ključna za osobe sa slabom probavom. Zdrava prehrana mora uključivati kombinaciju topivih i netopivih vlakana, pri čemu treba unijeti barem 14 grama vlakana na svakih 1000 kalorija. U praksi to za većinu ljudi znači oko 30 g vlakana dnevno.
Da bismo vam olakšali pronalaženje izvora vlakana, ovom poglavlju dodajemo digitalni šalabahter. 😉
Najbolji izvori topivih vlakana:
- zob,
- grašak,
- grah,
- ječam,
- jabuke,
- agrumi.
Najbolji izvori netopivih vlakana:
- integralno brašno,
- pšenične mekinje,
- orašasti plodovi,
- krumpir.
I još jedno važno upozorenje: količinu vlakana u prehrani preporučljivo je povećavati postupno jer se simptomi u suprotnom mogu pogoršati.
Osigurajte pravilnu hidraciju
Znate li da čak i blaga dehidracija može usporiti probavu? Ako ne pijete dovoljno, otpadne tvari teže putuju kroz tijelo jer organizam mora vodu izvući iz stolice. Stolica tada postaje tvrđa i teže se pomiče odnosno izbacuje iz tijela. Nasuprot tome, stolica je u slučaju dovoljne hidracije mekša i lakše se izbacuje.
Stručnjaci preporučuju barem tri litre tekućine dnevno za muškarce te gotovo litru manje za žene. Nemojte slijepo slijediti te brojke jer količinu treba prilagoditi i okolnostima. Kada je vani vruće ili ste fizički aktivniji, trebate više tekućine.
Također vam savjetujemo da pri brizi za hidraciju što više izbjegavate zaslađena pića. Organizmu će najviše koristiti voda ili nezaslađen čaj. Ako vam obična voda nije po volji, dodajte joj nekoliko kapi limuna.
Lošu probavu može riješiti i kretanje
Stručnjaci također savjetuju redovitu tjelesnu aktivnost koja potiče kretanje crijeva odnosno peristaltiku. Idealno je da barem pola sata dnevno budete zadihani i oznojeni, ali od koristi je već i jednostavna šetnja. Također vrlo podcjenjujemo važnost psihičkog zdravlja odnosno izbjegavanja stresa i odmora, pri čemu mislimo prvenstveno na dovoljan san.
Donat dokazano ubrzava probavu
Trudite li se živjeti zdravo, ali vam zdrava probava ipak izmiče? U tom slučaju preporučujemo da najprije isprobate prirodne laksative. Među njima je i prirodna mineralna voda Donat, čiji su učinci na probavni trakt također klinički dokazani. Zahvaljujući izuzetno visokom sadržaju sulfata, Donat pomaže crpiti vodu iz stanica crijevne stijenke, čime povećava volumen stolice i olakšava njezino kretanje kroz crijeva. Magnezij također opušta crijevne mišiće i dodatno olakšava izlučivanje. Kako piti Donat kako biste postigli takav učinak, pročitajte u ovom članku.
Donat predstavlja izvrsnu nadopunu zdravog načina života jer ga uz pravilnu upotrebu možete koristiti i preventivno. To je prirodni osmotski laksativ koji ne uzrokuje nuspojave niti ovisnost.
Često postavljena pitanja
1. Zašto je zdrava probava toliko važna za zdravlje?
Pravilno funkcioniranje crijeva omogućuje normalnu apsorpciju hranjivih tvari u tijelo, a u probavnom sustavu nalazi se i većina stanica imunosnog sustava, stoga je njegovo zdravlje ključno za otpornost cijelog organizma.
2. Zašto danas toliko ljudi pati od probavnih problema?
Među najčešćim uzrocima nadutosti, zatvora i drugih probavnih problema je moderan način života koji ne odgovara našim crijevima. Ponajprije ga opterećujemo brzom, masnom hranom, nedovoljnim unosom tekućine, alkoholom, cigaretama i sjedilačkim načinom života.
3. Imam li zatvor ako nemam stolicu svaki dan?
Svaka osoba ima svoj ritam, stoga nije nužno da ima stolicu svaki dan. No, općenito se smatra da je zatvor prisutan ako imamo stolicu samo tri puta tjedno ili manje.
4. Kako osigurati zdravu probavu?
Tajna zdrave probave i zdravlja leži u uravnoteženoj, vlaknima bogatoj prehrani, pravilnoj hidraciji tijela, kretanju, dovoljnoj količini odmora te redovitoj tjelesnoj aktivnosti.
5. Što učiniti ako loša probava ne nestane unatoč zdravom načinu života?
Ako unatoč relativno zdravom načinu života ne primjećujete promjene u probavnoj rutini, ključno je posjetiti liječnika koji vam može preporučiti i korištenje osmotskih laksativa.
Odaberi poglavlje:
